U Crnoj Gori treba ograničiti prijevremeno penzionisanje na osnovu dugog radnog staža i revidirati liste zanimanja koje su obuhvaćene mogućnošću prijevremenog penzionisanja, saopšteno je na prezentaciji Studije Svjetske banke (SB).
Viši ekonomista SB, Zoran Anušić, predstavio je danas Studiju „Opcije za reformisanje sistema prijevremenog penzionisanja za posebna i opasna zanimanja u Crnoj Gori“, podsjećajući da je izrada tog dokumenta započeta 2015. godine. On je kazao da Crna Gora spada među najstarije evropske nacije, ukazujući da je to signal koji sugeriše da će pritisak da ljudi rade duže biti sve veći i veći.
„Radna aktivnost i radno sposobnih, i onih preko 50 godina, je na dnu evropske ljestvice, kada je u pitanju 2015. godina. To je još jedan signal koji kaže da radnu aktivnost treba povećati i da u uslovima starenja stanovništva treba se truditi i činiti sistem da se radi što duže“, istakao je Anušić.
Korelacija nezaposlenosti, kako je rekao, između starih i mladih je vrlo visoka.
„Vrlo često je argument kako ljudi treba da rade duže, onda to znači da će se nezaposlenost mladih povećati. To se uglavnom pokazuje netačnim, u gotovo svim državama u kojima smo imali prilike pogledati podatke, pa čak i u Crnoj Gori. U Crnoj Gori se vidi što je veća nezaposlenost mladih, to je veća starih i obrnuto“, pojasnio je Anušić.
Prema njegovim riječima, ukupan broj zaposlenih sa beneficiranim radnim stažom opada sa 11,6 hiljada u 2011. godini na 8.397 u 2016. godini. „Od toga je 2,5 hiljada u korporativnom sektoru 5,8 hiljada u državnom sektoru“.
„Uplata dodatnog doprinosa za ljude sa beneficiranim radnim stažom predstavlja značajan trošak za poslоdavca i premda se uplaćuje redovito, kako se čini, nije dovoljno visoka da pokrije stvarni trošak ranijeg odlaska u penziju“, naveo je Anušić.
On je kazao da najbolja evropska praksa pokazuje da bi broj zaposlenih u korporativnom sektoru trebalo da bude između jedan i dva odsto.
„Nakon svega ovoga što je napravljeno sa prijevremenim penzioniranjem u Crnoj Gori, beneficirani radni staž u korporativnom sektoru ukupno gledano nije neki problem. To ne znači da ne postoje zanimanja koja ne spadaju na listu za beneficirani radni staž“, istakao je Anušić.
Prema njegovim riječima, ukupan broj vojnika i policijaca, ne samo onih sa beneficiarnim stažom, je daleko iznad država EU.
„Kad se pogleda samo onaj broj sa beneficaranim radnim stažom, tu se pokazuje da je udio onih sa beneficiranim radnim stažom u vojsci više od polovine tih država. Međutim, oni koji rade u policiji sa beneficiranim radnim stažom, je gotovo isti brojci zaposlenih, i kao takav je veći od ukupnog broja zaposlenih u vojsci i policiji u mnogim drugim zemljama“, rekao je Anušić.
On smatra da su uslovi osoba sa beneficiranim radnim stažom u Crnoj Gori vrlo liberalni.
„Crna Gora ima neobičnu situaciju – da neko sa beneficiranim radnim stažom ode u penziju i da slobodno nastavlja raditi, bez da mu se obustavlja penzija a s druge strane prima punu platu. To je neobična mjera koja stimuliše rani odlazak u penziju, a s druge strane ima negativni učinak na samo tržište rada“, naveo je Anušić.
Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, rekao je da su u prethodnom periodu eksperti SB, radili na izradi Prost modela čija je svrha, kako je pojasnio, simulacija funkcionisanja penzijskog sistema kroz određeni vremenski period, „a koji je namijenjen kontroli penzijskih sistema i analize mjera penzijske politike za Crnu Goru“.
„S tim u vezi, eksperti SB su u proteklom periodu podržali dvije odluke na pomenutom modelu. Crna Gora je 2004. i 2011.godine izvršila dvije značajne reforme penzijskog sistema. Međutim, rezultati ovih reformi znantno su neutralisani potpisivanjem ad hok posebnih, povoljnijih uslova penzionisanja za pojedine kategorije osiguranika“, naveo je Purišić.
On smatra da je zbog toga neohodno nastaviti reformu penzijskog sistema, usaglašenu sa politikama EU, koja bi, kako je pojasnio, bila usmjerena na sprječavanje ranog napuštanja tržišta rada i ranog penzionisanja.
„U tom cilju smo zatražili i dobili stručnu pomoć i podršku SB“, dodao je Purišić.
Šef Kancelarije Svjetske banke u Crnoj Gori, Emanuel Salinas, ocijenio je da je važno razmišljati šta dalje sa reformskim naporima u penzionom sistemu, kada se uzme u obzir kretanje na tržištu rada.
„Jer tržište rada se promijenilo u odnosu na ono prije 30, ili 40 godina. Daleko je više fleskibilno, fluidno, a ujedno očekivani životni vijek se jako povećao. Tako da je ovo pravi momenat da svi zajedno promislimo o svim dinamikama i realnosti sa kojom se suočava Crna Gora i da utvrdimo koji bi to bili najbolji načini da se osigura da svako ima odgovarajući nivo prihoda, i da se osigura da zemlja može priuštiti penzije“, kazao je Salinas.
Konsultant Svjetske banke, Agnieszka Chlon-Dominczak, navela je da postoje tri osnovna trenda kako zemlje rješavaju teške i opasne uslove rada.
„Prvi od njih je sužavanje pristupa posebnim programima penzionisanja za rad na teškim i opasnim uslovima, povećanje starosne granice i potrebnih godina plaćanja doprinosa. Drugi trend je individualna procjena uslova rada i radne sposobnosti za svrhu odobravanja penzija i drugih naknada“, precizirala je Chlon-Dominczak.
Treći pristup je, kako je dodala, preosmišljavanje konkretnih pravila i programa sa ciljem povećanja efikasnosti i održivosti.