U Crnoj Gori 2015. godine dvije djevojčice mlađe od 15 godina rodile su dijete, dok su njih 56 koje su imale od 15 do 17 godina postale majke, pokazali su podaci Monstata.
Pobjeda nije uspjela da dobije odgovor od Kliničkog centra da li je i koliko bilo porođaja maloljetnica u ovoj i prošloj godini.
Sagovornici tog lista saglasni su da su najmlađi u današnje vrijeme „bombardovani“ informacijama sa svih strana, često pogrešnim, zato smatraju da roditelji treba da prevladaju neprijatnost i sa djecom na vrijeme razgovaraju o seksualnosti.
Socijalna radnica Dijana Popović Gavranović kaže da će generacijski jaz između djece i roditelja uvijek postojati, ali i nastojanje da se on prevaziđe kada se roditelji sjećaju da su i sami prošli neke greške u mladosti, pa žele da podrže svoju djecu.
„Bez toga roditelji uglavnom pričaju o trudnoći, zastrašujući djecu, ne uključuju ih u razgovor o partnerskim, seksualnim odnosima, zaštiti od trudnoće i seksualno prenosivih bolesti, a najmanje se priča o anatomiji i funkcionisanju tijela muškarca i žene“, kazala je ona.
Seksualne aktivnosti, prema mišljenju Popović-Gavranović, djeca najčešće čuvaju u tajnosti, pa je to razlog što se maloljetničke trudnoćem uglavnom kasno otkriju, a to, smatra ona, može ugroziti fizičko i psihičko zdravlje trudnice, razvoj ploda i život novorođenčeta.
Ginekolog Nikola Stanišić kazao je da su posljedice ipak mnogo veće na psihičko, nego na fizičko zdravlje.
"Ono što je karakteristično je to da se ove trudnoće, zbog fizičke nezrelosti tih djevojčica dovršavaju operativnim putem (carskim rezom)", rekao je Stanišić.
On je mišljenja da se maloljetnice koje zatrudne danas ipak češće odlučuju na abortus nego na rađanje. U svojoj dugogodišnjoj praksi, kako kaže, nije naišao na maloljetnu trudnicu koja je željela da prati trudnoću.