Požari u šumama u Crnoj Gori sve su češći u jesenjim i zimskim mjesecima, a gotovo je nemoguće da požar u ovom periodu godine nastane prirodnim putem, saopšteno je iz Grin houma /Green home/.
Iz te nevladine organizacije (NVO) ukazali su da se šume Crne Gore, na osnovu očuvanosti, raznovrsnosti i vrijednosti, svrstavaju među najkvalitetnije u Evropi.
Ali, kako navode, brojne prijetnje kojima su izložene u budućnosti mogu značajno uticati na njihov gubitak.
Iz Grin houma su kazali da uništavanje šuma nastaje uslijed nelegalne sječe, krčenja puteva, prenamjena u poljoprivredna zemljišta, dok se šumski požari izdvajaju kao najveća prijetnja degradaciji šuma.
„U 95 odsto slučajeva, krivac za šumski požar je čovjek. Procjenjuje se da 65,4 odsto izazvanih požara nastaje iz nehata i nepažnje, što implicira na izuzetno visok stepen namjerno podmetnutih požara“, precizirali su iz Grin houma.
Kako su kazali, požari su ljetnjih mjeseci zastupljeni svake godine, jer im povećani rizici od suša i negativni uticaji klimatskih promjena idu u prilog.
„Ali ono što dodatno zabrinjava jesu sve češći šumskih požari u jesenjem i zimskom periodu“, saopšteno je iz Grin houma.
Protekle sedmice zabilježeno je, kako se navodi, više šumskih požara u okolini Nikšića i Šavnika, među kojima se po razmjeri izdvaja požar u Jasenovom polju.
„Broj požara se svakodnevno povećava, tako da precizni podatak o degradiranim površinama u toku ove jesenje sezone još uvijek nije poznat“, kaže se u saopštenju.
Dodaje se da je u ovom periodu godine gotovo nemoguće da požar nastane prirodnim putem.
To, objasnili su iz Grin houma, znači da se u narednih mjeseci može očekivati povećanje opožarenih površina, prvenstveno zbog neodgovornog ponašanja građana koji nekontrolisano pale svoje njive, ili zbog potencijalne ekonomske dobiti pojedinaca koji namjerno podmeću požar.
„Prema prijavama građana, u najvećem broju slučajeva, požari se podmeću zbog mogućnosti ubiranja i prodaje jestivih gljiva koje nalaze povoljne uslove za razmnožavanje na opožarenim površinama. Konkretno, kratkoročna dobit se ogleda u činjenici da je cijena jednog kilograma svježeg smrčka u prosjeku 13 EUR“, rekli su iz Grin houma.
Iz te NVO su dodali da evidentno povećanje interesovanja građana za korišćenjem opožarenog drveta otvara pitanje u kojoj mjeri se u pozadini brojnih šumskih požara nalazi dobit pojedinaca.
„Razlozi za to su mogućnost kupovine opožarenog drveta na aukcijskim prodajama po umanjenim cijenama i do 50 odsto, ali i ubrzani razvoj tehnologije za njegovu preradu i proizvodnju peleta“, naveli su iz Grin Houma.
Kako su kazali, sve češći problemi poput požara i nelegalne sječe dovode do zaključka da je potrebno uložiti dodatne napore da se šume zaštite na način što će se preispitati procedura davanja koncesija, ali i odgovornosti nadležnih institucija za izostanak brze i adekvatne reakcije u situacijama kada problem nastane.
Iz Grin houma su ukazali da je opšte poznato da šumski požari mogu da nanesu ozbiljnu štetu stanovništvu i cjelokupnoj ekonomiji.
U saopštenju se kaže da se direktna šteta nastala kao rezultat požara izražava u metrima kubnim ili EUR oštećene i uništene drvne mase, što šumske požare predstavlja, prvenstveno, kao ekonomski problem.
„Na primjer, šteta prouzrokovana požarima koji su 2012. godine zahvatili sedam odsto teritorije Crne Gore, procjenjuju se na oko 4,3 miliona EUR“, pojašnjava se u saopštenju.
Međutim, kako se navodi, ono što se brojkama teško može prikazati jeste uticaj na ekološku i socijalnu funkciju šume.
„Pričinjena šteta biljnom i životinjskom svijetu, kao i zagađenje tla, vode i vazduha se posmatraju kao indirektne posljedice koje dugotrajno utiču na stabilnost ekosistema. Uzimajući u obzir činjenicu da je šumi potrebno više od 70 godina da se obnovi, procenjuje se da su indirektne štete i do tri puta veće od direktnih“, saopšteno je iz Grin houma.
Jasno je da, kako navode, osobe koje podmetanjem požara ostvaruju sitne ekonomske dobiti, ne razmišljaju o dugotrajnim posljedicama.
„Ali bi nadležni svakako trebalo da se, u cilju smanjenja šteta, ozbiljnije pozabave ovim pitanjem“, poručili su iz Grin houma.
Kako su kazali, troškovi sanacije požara, kupovine potrebne opreme i angažovanja svih institucija i subjekata na lokalnom i državnom nivou koji učestvuju u sprječavanju šumskih požara su mnogo manji u poređenju sa stvarnom štetom.
„U vezi sa tim, poruka i cilj moraju biti mnogo efikasnija protivpožarna zaštita i adekvatna primjena mjera prevencije požara“, zaključili su iz Grin houma.