Crna Gora će, ukoliko nafta bude pronađena u crnogorskom podmorju, imati značajne koristi, saopštio je ministar ekonomije, Vladimir Kavarić.
Crna Gora će, ukoliko nafta bude pronađena u crnogorskom podmorju, imati značajne koristi, što je garantovano i zakonima, pri čemu će sve istražne radnje biti u skladu sa najvišim ekološkim standardima, saopštio je ministar ekonomije, Vladimir Kavarić.
On je kazao da je posljednji korak kada je projekat istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju u pitanju napravila Skupština usvajanjem predloga ugovora za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, čime je dala saglasnost da konzorcijum italijanske Eni i ruskog Novateka dobije koncesije za istraživanje nafte i gasa.
“Time je dato zeleno svjetlo da ugovori sa italijansko-ruskim konzorcijumom mogu da se potpišu, nakon čega firme kojima su date koncesije mogu početi istražne radnje na četiri dodijeljena bloka”, rekao je Kavarić u intervjuu za specijalno izdanje magazina Diplomacy&Commerce.
Vlada je nedavno, kako je podsjetio, prihvatila predloge ugovora za dva istražna bloka sa grčkom kompanijom Energean Oil&Gas i ono što slijedi je ista parlamentarna procedura koju je prošao italijansko-ruski konzorcijum.
“Važno je reći da će Crna Gora, ukoliko nafta bude pronađena, imati značajne koristi, a da će to biti tako garantuju zakoni. Tako je Zakonom o ugljovodonicima predviđeno osnivanje Fonda za ugljovodonike u koji će se slivati dio novca koji država prihoduje od poreza po osnovu dobiti kompanija. Od ukupnog prihoda, Fondu će pripadati 85 odsto, a državnom budžetu 15 odsto”, precizirao je Kavarić.
Zakon o oporezivanju upstream industrije ugljovodonika precizira da 54 odsto poreza na dobit koji proizilaze iz upstream operacija i povezane imovine (postrojenja) i devet odsto na dividende, kapitalne dobitke ide državi.
“Prihodi i kapitalne dobiti od poreza naplaćenog od upstream operacija i povezane imovine su prihodi države Crne Gore. Takođe je značajno napomenuti da će sve istražne radnje biti u skladu sa najvišim ekološkim standardima i ni na koji način neće narušiti sliku Crne Gore kao ekološke države, ali i atraktivne turističke destinacije”, rekao je Kavarić.
On je, ocjenjujući ekonomsku saradnju zemalja balkanskog regiona, kazao da njihovo povezivanje prvo među sobom, a zatim i sa Evropskom unijom ima prevashodno svoje jake političke i ekonomske razloge, ali je osnovni razlog neophodnosti povezivanja realan fizički i infrastrukturni nedostatak koji ne dozvoljava pravu povezanost.
“Dobra saobraćajna povezanost je ključna za plasman svih roba i usluga koje se proizvode ili će se proizvoditi u Crnoj Gori, dok je dobra energetska povezanost neophodna kako za buduće investicije u energetski sektor, tako i za slobodan protok energije kroz Crnu Goru, od koje ona ima jasne finansijske i strateške dobrobiti”, rekao je Kavarić.
Transbalkanski koridor je, kako je naveo, prvi projekat odobren u Beču koji se potpisivanjem ugovora operacionalizuje.
On je, govoreći o Transbalkanskom elektro-energetskom koridoru, odnosno prenosnoj mreži koja će Crnu Goru povezati sa Srbijom, a nakon toga sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), rekao da je to projekat od gigantskog značaja za energetiku i cjelokupnu ekonomiju Crne Gore.
“Pored toga, on ima i svoj regionalni, ali i evropski značaj, s obzirom na to da podrazumijeva jačanje crnogorske infrastrukture vezane na podmorski kabl sa Italijom i izgradnju dalekovoda između Crne Gore i Srbije. Na taj način se Crna Gora stavlja u središte energetskih tokova ovog dijela svijeta, ali i u potpunosti mijenja vizura svih ostalih susjednih zemalja, s obzirom na otvaranje mogućnosti povezivanja sa Zapadnom Evropom, upravo preko Crne Gore”, objasnio je Kavarić.
On je kazao da projekat izgradnje podmorskog kabla sa Italijom ima svoju punu snagu i svrsishodnost jedino realizacijom ovog projekta, čija je ukupna vrijednost 127 miliona EUR.
Kavarić je, odgovarajući na pitanje dokle se stiglo sa projektom Jadransko-jonskog gasovoda, rekao da je na ministarskom sastanku koji je nedavno održan u Crnoj Gori sa predstavnicima iz Hrvatske, BiH i Albanije dogovoreno da se u najskorijoj budućnosti formira Operativno tijelo za razvoj Jadransko-jonskog gasovoda sa stalnim sjedištem u Crnoj Gori.
“Zadovoljan sam što IAP projekat dobija novu regionalnu i generalnu dinamiku jer je na sastanku precizno dogovoreno da organizujemo jedinicu za projektni menadžment čiji bi sekretarijat bio u Crnoj Gori, a koja bi se sastojala od predstavnika ministarstava i operatora prenosnih sistema za gas Hrvatske, Albanije, Crne Gore i BiH”, naveo je Kavarić.
On je, govoreći o procesu nacionalnog brendiranja, kome u značajnoj mjeri doprinose uspješni procesi pristupanja EU i NATO-u, kazao da je to jedan od načina da se objedini sva kvalitetna ponuda zemlje i tako valorizuju vrijednosti koje ona posjeduje, izgrade imidž, u cilju povećanja nivoa vidljivosti i prepoznatljivosti Crne Gore u svijetu.
“Na taj način povećavamo konkurentnost naše ukupne privrede na stranim tržištima. Prvi korak u tom procesu, koji smo već napravili, jeste odabir grafičkog rješenja znaka nacionalnog brenda Crne Gore, odnosno žiga”, podsjetio je Kavarić.
On je, odgovarajući na pitanje u kojim oblastima nema dovoljno investicija i šta Vlada čini da ih podstakne, kazao da izvršna vlast više od deceniju radi na stvaranju klime koja pogoduje investitorima, počev od poreske politike, do sveobuhvatnog zakonskog okvira koji uređuje zaštitu prava vlasništva i slobodu trgovine i kretanja kapitala.
“Što se tiče sektora za ulaganja, turizam, energetika, saobraćaj i poljoprivreda izdvajaju se kao konkurentne, a tu su i industrije u nastajanju, kao što je IT sektor. Vlada kroz razne projekte, kao što su biznis zone i direktni podsticaji za investicije, stvara konkurentan biznis ambijent”, precizirao je Kavarić.
Takođe, Ministarstvo ekonomije će do kraja ove godine krenuti u formiranje biznis zona od strateškog interesa, čime će se stvoriti još jedan mehanizam privlačenja velikih i strateški značajnih investitora za dalji ekonomski razvoj države.
“Pored Uredbe o biznis zonama, tu je i Uredba o podsticanju direktnih investicija koja ima za cilj kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, a koji će, prije svega, omogućiti otvaranje novih radnih mjesta”, dodao je Kavarić.
On je zaključio da strani investitori u Crnoj Gori imaju nacionalni tretman, odnosno mogu ulagati pod istim uslovima pod kojima to rade i domaći investitori.