Kompanija Plantaže je u prošloj godini ostvarila 40 odsto veći poslovni rezultat u odnosu na 2014, saopštila je izvršni direktor, Verica Maraš i dodala da preduzeće u svom poslovanju ostvaruje profit preko dvije decenije.
Ona je na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata poslovanja Plantaža, kazala da je kompanija u posljednjih deset godina ostvarila 320 milona EUR prihoda, dok je profit iznosio 33 miliona euro.
„Prošle godine je ostvareno 28,6 miliona euro prihoda, tri odsto više u odnosu na 2014. Rashodi su prošle godine izniosili 29,5 miliona euro, dok smo za ovu godinu planirali smanjenje preko milion euro“, precizirala je Maraš.
Ona je dodala da kompanija Plantaže već 25 godina bilježi bruto dobit u poslovanju. Prošle godine je bruto dobit iznosila 1,8 miliona euro, dok se za ovu godinu planira dva miliona euro dobiti.
„Plantaže su jedina kompanija u državnom vlasništvu, koja nije dobijala subvencije od dražave i jedna od rijetkih koja je prebrodila ekonomsku krizu bez državne intervencije“, navela je Maraš.
Prema njenim riječima, kompanija godišnje uplaćuje državi oko devet miliona eura, a angažuje oko 1,5 hiljada zaposlenih, za čija primanja izdvaja 12 miliona eura na godišnjem nivou.
„Kompanija je po osnovu plaćenih poreza i doprinosa u periodu od 2007. do prošle godine platila 80,1 milion euro“, rekla je Maraš.
Vino Plantaža je, kako tvrdi, među vodećim crnogorskim izvoznim proizvodima. Za posljednjih deset godina izvoz prelazi 170 miliona euro.
„Plantaže su prisutne na oko 35 stranih tržišta. Na crnogorskom tržištu je realizovano 36 odsto flaširanih proizvoda vina i rakije, a izvoznim 64 odsto“, navela je Maraš.
Uvoz vinskih proizvoda u Crnu Goru je, kako je dodala, u konstantnom porastu, pri čemu je uvoz porastao sa 2,6 miliona euro iz 2009. godine, na današnjih 5,4 miliona EUR. Prednajče proizvođači vina iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Francuske i Italije.
Plantaže su, kako je kazala Maraš, prošle godine proizvele 19,3 miliona kilograma vinskog i stonog grožđa, 1,3 miliona kilograma breskve, 193 hiljade komada loznih kalemova, 48 hiljade kilograma ribe i riblje mlađi, kao i 14,9 miliona flaša vina i prirodnih rakija. Za ovu godinu planiraju da proizvedu 15,5 milona flaširanih jedinica.
Kada je u pitanju vrijednost investicionih ulaganja, Plantaže su u periodu od 2007. do prošle godine izdvojile preko 34 miliona EUR, što godišnje iznosi 3,7 miliona euro i predstavlja od 12 do 15 odsto ukupnog prihoda.
„U periodu od 2008. do prošle godine je u vinogradarsko voćarsku proizvodnju uloženo oko 15 milona EUR. Za taj je period podignuto 500 hektara vinograda i voćnjaka sa kompletnim zalivnim sistemima, dok je u opremu i građevinske radove je uloženo 29 miliona euro“, precizirala je Maraš.
Ona je dodala da je kompanija u istom periodu kreditno zadužena u iznosu od 27,4 miliona euro.
Maraš smatra da su sve aktivnosti u sektoru razvoja kompanije usmjerene ka razvoju i boljem pozicioniranju vinogradarsko vinarske proizvodnje, kao i ka raznovrsnijoj, bogatijoj i kvalitetnijoj ponudi crnogorskih vina, razvoju i širenju vinske kulture i vonogradarsko vinarskog turizma i promovisanju Crne Gore kao značajne vinske destinacije.
„Kompanija radi na projektima razvoja uključujući, proizvodnju maslinovog ulja, postavljanje savremene hladnjače, proizvodnja voćnih rakija, moderne linije za flaširanje i razvoj vinskog turizma i ugostiteljstva“, kazala je Maraš.
Ona tvrdi da su Plantaže nacionalni i regionalni lider u vinskoj industriji, gigant koji svojim kapacitetom i potencijalom pretenduje da bude u samom vrhu evropskih i svjetskih vinarija.
Značajni potencijal kompanije su i, kako smatra, zaposleni koji su se izgradili kroz svoj radni angažman na vinogradarsko vinarskim poslovima i koji u sebe ugrađuju viziju razvoja i rasta kompanije.
„Konstatno radimo na smanjenju troškova proizvodnje i ukupnog poslovanja, a ujedno i na edukaciji zaposlenih i podizanja nivoa vinske kulture u Crnoj Gori“, poručila je Maraš.
Neophodno je, kako je zaključila, da se izgradi svijest o vrijednosti nacionalnog brenda, a onda i potreba da se zaštitiu uslovima izuzetne konkurencije na domaćem i stranim tržištima.