Pravoslavni hrišćani danas slave Duhovne ili ljetnje zadušnice, koje skoro uvijek u subotu pred Duhove (Silazak Svetog Duha). Osim odlaska na groblje običaj je i da se milostinja razdijeli prosjacima.
Taj dan pravoslavni hrišćani posvećuju svojim preminulim precima i prema tradiciji obilaze grobove, prislužuju svijeće i služe pomene.
Vjernici na taj dan upućuju molitve Bogu za milost prema upokojenima i oprost grehova koje su počinili za života.
Zadušnice uvijek padaju u subotu kada se tim povodom organizuju i bogosluženja posvećena upokojenima, jer je Isus Hristos, dan uoči Vaskrsenja, koje se uvijek slavi u nedelju, proveo u grobu.
U Crkvi se na zadušnice pominju i reči Svetog Jovana Zlatoustog, jednog od najvećih bogoslova iz Četvrtog vijeka: "Pomozite pokojnima i pominjite ih.
Običaj je u narodu da se o zadušnicama, kao i o parastosima, iznose mnoga jela. Vjerovanje je, da ta iznesena jela treba da se razdele sirotinji i uopšte svima koji se tu zateknu, za pokoj duše umrloga. Obično se iznosi pogača, žito, vino, kao i druga jela.
Osim ljetnjih, u kalendaru SPC postoje još zimske ili Mitrovske, zatim proljećnje, koje padaju sedmicu pre početka Velikog ili Časnog posta, i Miholjske ili jesenje zadušnice.