Dug po osnovu poreza na promet nepokretnosti iznosi oko 46 miliona eura, od čega je osnovica 29 miliona, a kamata 17 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Dug se odnosi na period od 2006. do ove godine, što, kako su Vijestima kazali iz Ministarstva, znači da mora da počne njegova naplata, jer nakon deset godina nastupa apsolutna zastara duga.
Prema podacima Poreska uprave (PU), koje je zbog problema sa naplatom poreskog duga zatražio ministar finansija, Raško Konjević kada je stupio na dužnost u maju, hipotekama je obezbijeđeno samo 14,5 miliona od 29 miliona eura osnovnog duga.
Najviše duguju poreski obveznici iz opština Budva, Kotor, Podgorica, Herceg Novi, Bar i Ulcinj, u kojima se ostvari i najveći promet nepokretnosti.
Iz Ministarstva finansija su kazali da najviše duguju građani i sada će pokušati da efikasnije rješavaju taj problem. Veliki broj nekretnina u Crnoj Gori kupili su stranci, većinom Rusi, naročito tokom investicionog buma 2006. i 2007. godine.
Stopa poreza na prometa na nepokretnosti iznosi tri odsto poreske osnovice, a osnovica je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku prometa.
Pod prometom nepokretnosti smatra se svako sticanje vlasništva nad nepokretnosti u crnoj Gori i ova oblast je uređena Zakonom o porezu na promet nepokretnosti. Za kršenje Zakona predviđene su novčane kazne.
Za preduzeće je je predviđena kazna od 100 do deset hiljada eura ako ne obračuna porez na promet nepokretnosti, ne podnese poresku prijavu nadležnom poreskom organu u roku od 15 dana od nastanka poreske obaveze i ne plati poresku obavezu istovremeno sa podnošenjem poreske prijave.
Kazna za taj prekršaj je predviđena i za odgovornog u preduzeću, takođe od 100 do deset hiljada eura.
Za preduzetnika je po istom osnovu predviđena novčana kazna od 800 do šest hiljada eura.