Loše navike kao što su sisanje prsta, škripanja zubima, stavljanje kose u usta najčešće djetetu služe da bi se umirilo ili utješilo
Prvi korak u razumijevanju neželjenog ponašanja jeste otkrivanje pravog razloga zašto to radi.
Umor, dosada, stres, tuga, frustracija, nesigurnost ili pospanost najčešći su okidači za ponavljanje loših navika. Većina ih je sastavni dio odrastanja, prolazna faza, a ne medicinski problem. Ipak, ne smijeju da se ignorišu - suočavanje s njima može da bude mukotrpno i potrebno je mnogo strpljenja da bi se prebrodile.
Vikanje i prisila ne pomažu, a mogu čak i da pogoršaju stanje. Ono što može da pomogne jeste strpljenje i nagrađivanje djeteta zbog napredovanja.
Sisanje prsta
Sisanje prsta je uobičajena faza u razvoju djeteta i tu naviku zadrži 18 odsto djece do šeste godine, pokazuje američko istraživanje, koje prenosi "Blic". Kod djece koja ne prestaju da sisaju prst, ćebence ili cuclu gornji prednji zubi mogu da izrastu nepravilno: da se izvrnu prema napred ili da ne izađu punom dužinom, pa izgledaju kraći.
Osim problema sa zubima, mogu da se jave i problemi u nepravilnom razvoju vilice i izgovoru glasova zbog čega ih kasnije valja upisati na govorne vježbe.
Ako dijete ne prestane da sisa do vrtića, posavjetujte se sa psihologom, a zubar će preporučiti protezu kojom će se ispraviti zubi. Ovdje može da pomogne i kalendar okačen na vidljivom mjestu u kući. Za svaki dan nesisanja prsta označite smješka, a na kraju nedjelje ili mjeseca nagradite dijete.
Istu igru možete da primijenite i na ostale nesvjesne navike koje pokušavate da iskorenite u djetetovom ponašanju.
Grickanje noktiju
Grickanje noktiju može da bude izvor zaraza jer bakterije lako dolaze u usta i putuju krvotokom iz raskrvarenih zanoktica. Čak 60 odsto djece grize nokte, češće dječaci, a neka to čine i na nogama.
To je podsvjesna radnja pa nemojte da udarate dijete po prstima, već mu recite da ne želite da gledate kako to radi i udaljite se iz prostorije. Naredbe ne donose promjene.
(MONDO)