Ovaj hrišćanski praznik slavi se još od prvih godina zvanične hrišćanske propovijedi.
Srpska pravoslavna crkva u nedjelju slavi Krstovdan, uspomenu na dan kada je carica Jelena, majka cara Konstantina (280-337), obilazeći Svetu zemlju, u ruševinama Venerinog hrama pronašla Časni krst na kome je raspet Isus Hristos na Golgoti.
Ovaj hrišćanski praznik, koji u pravoslavnom kalendaru slovi i kao Vozviždenje Časnog krsta, slavi se još od prvih godina zvanične hrišćanske propovijedi.
Ustanovljen je godinu dana poslije Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji, održanog 326. godine, u vrijeme cara Konstantina, koji je Milanskim ediktom (313. godine) priznao hrišćanstvo kao zvaničnu vjeroispovjest.
Prema predanju, patrijarh Makarije je, poslije otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao Krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru SPC gdje je praznik obilježen crvenim slovom kao zavjetni praznik.
Narod je kako kaže hrišćansko predanje odgovorio patrijarhu molitvom - Gospode pomiluj, koja se i do danas na isti način pjeva na pravoslavnim liturgijama.
Na ovaj praznik istovremeno se slavi uspomena na povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim.
Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim.
"Kada je car Hozroj osvojio Jerusalim i mnogi narod odveo u ropstvo, Krst bi prebačen u Persiju", odakle ga je na Golgotu, "hodeći bosonog i u bijednoj odjeći, iznio car Iraklije", zapisano je u "Ohridskom prologu" vladike Nikolaja Velimirovića.
"Tada Časni krst bi položen u hram Vaskrsenja, na radost i utjehu cijelog hrišćanskog svijeta", napisao je episkop Nikolaj.
(Tanjug)