Nepovoljni vremenskih uslovi, koje je najavio Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, mogu ugroziti zdravlje svih kategorija stanovništva, upozorili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da su neke kategorije stanovništva pod većim rizikom nego druge - djeca, starije osobe, hronični bolesnici, osobe koje rade na otvorenom, osobe pod uticajem alkohola i beskućnici.
„Za vrijeme nepovoljnih vremenskih uslova potrebno je preduzeti niz medicinskih i nemedicinskih mjera kao bi se očuvalo zdravlje“, poručili su iz IJZ.
Potrebno je, kako su naveli, pratiti informativne emisije i vremensku prognozu na radiju i televiziji, kao i eventualna upozorenja nadležnih službi, kao bi se u skladu sa tim sprovele aktivnosti.
„Potrebno je voditi računa o svom medicinskom statusu. Treba pripemiti najosnovnije rezerve hrane, pitke vode i lijekova. Hronični bolesnici treba da obezbijede neophodne zalihe ljekova, a takođe treba pratiti preporuke nadležnih službi o vakcinaciji protiv gripa“, precizirali su iz IJZ.
Oni su upozorili da izlaganje nepovoljnim vremenskim prilikama utiče na čitav organizam, a naročito na kardiovaskularni i respiratorni sistem, pa zato,kako su naveli, treba izbjegavati izlaganje nepovoljnim vremenskim uslovima i boravak na hladnom vremenu.
Iz IJZ uozoravaju i da voda za piće može da bude zagađena u područjima sklonim plavljenju, pa se preporučuje da u slučaju pojave zamućanja ili promjene boje, ona ne koristi za piće, pripremanje hrane i ličnu higijenu, dok se ne ispita da je sigurna za konzumaciju.
„Treba redovno pratiti informacije koje daju preduzeća za vodovod i kanalizaciju. U slučaju da se vodosnabdijevanje vrši iz individualnih vodnih objekata, preporuka je da se voda ne koristi do dobijanja laboratorijska potvrde o higijenskoj ispravnosti. Do tada treba koristiti flaširanu ili prokuvavati vodu. Voda se pravilno prokuvava tako što se nakon postignute temperature ključanja ostavi da ključa još deset minuta kako bi se uništile bakterije“, naveli su iz IJZ.
Neophodno je, kako su kazali, pojačati održavanje lične higijene i često prati ruke sapunom i higijenski ispravnom vodom. Naročito treba oratiti pažnju na čistoću ruku kod djece, kao i pranje i dezinfekciju dječjih igračaka.
„Kao posljedica izlaganja higijenski neispravnoj vodi i neadekvatnoj ličnoj higijeni javljaju se uglavnom simptomi ko što su mučnina, povraćanje, proliv, slabost i povišena tjelesna temperatura“, pojasnili su iz IJZ.
Za radnike koji rade vani ili provode dosta vremena na otvorenom prostoru, IJZ preporučuje nošenje adekvane odjeće i obuće, izbjegavanje akohola i osamljivanja.
„Preporučuje se kad je god moguće rad u grupi, kako bi se u slučaju hitne potrebe moglo adekvatno reagovati. Naročitu pažnju treba obratiti na prve simptome promrzlina ili bolesti kako bi se na vrijeme zatražila medicinska pomoć“, kazali su iz IJZ.
Prema njihovim riječima, treba obratiti pažnju na djelove tijela koji su najviše izloženi hladnoći - nos, uši, prsti, ruke i stopala. Ukolko se javi utrnulost ili promijeni boja kože, treba odmah potražiti najbliži zaklon i topli prostor kako bi se povratila cirkulacija.
„Promjene na koži se kreću u rasponu od osjećaja utrnulosti, tvrdoće, bola, otečenošti, pojave blijedih, a kasnije crvenih mrlja i plavkaste boje. Zahvaćeno područje obično je manje osjetljivo na dodir, iako može biti prisutna jaka bol. Nagli prestanak osjećaja hladnoće pouzdan je znak početka procesa smrzavanja“, pojasnili su iz IJZ.
Kako su kazali, pored niskih temperatura i vremena izlaganja, faktori kao što su vlažnost vazduha, vjetar i stanje periferne cirkulacije mogu bitno uticati na težinu javljanja i ishod promjena.
„Ovo se takođe odnosi i na radnike koje rade u službama zaštite i spašavanja i drugim javnim službama koje rade na otvorenom“, dodaje se u saopštenju IJZ.
Navodi se da, pored preduzimanja ovih mjera, treba voditi računa da boravak na hladnom vremenu iscrpljuje organizam i ometa budnost i koncentraciju.
„Zato će biti neophodno da se provede na otvorenom više vremena za aktivnosti nego što se to čini uobičajeno. Nedovoljna budnost i/ili koncentracija povećavaju rizik za zdravlje, stoga se preporučuje da kada morate izvodite aktivnosti na otvorenom uzmete ovo obzir i da to činite planirano, postupno i pažljivo“, precizirali su iz IJZ.
Oni su svim kategorijama stanovništva, a naročito starijim osobama, preporučili da održavaju socijalne kontakte. „Za starije od 65 godina se preporučuje da budu u svakodnevnom kontaktu sa porodicom ili socijalnim službama, kako bi imali pomoć u obavljanju različitih aktivnosti, pa i najednostavnijih zadataka kao što su kupovina, dostava hrane kući i slično, kako bi se smanjilo zdravstveni rizik usljed izlaganja nepovoljnim vremenskim prilikama“.
Kako su kazali iz IJZ, u pogledu stambenih prostora potrebno je provjeriti da li se adekvatno zagrijavaju, odnosno da li su u temperaturnom opsegu između 18 i 22 stepena.
„Ukoliko nije moguće obezbijediti adekvatnu temperaturu za čitav stamberni prostor, potrebno je obezbijediti adekvatnu tempereturu u makar jednoj prostoriji u kojoj se najduže boravi“, preporučuju iz te ustanove.
Oni podsjećaju da su istraživanja pokazala da zbog uticaja vremenskih nepriika, naročito hladnog vremena, ljudi umiru više u mediteranskim zemljama u odnosu na zemlje sjevernog regiona, što se smatra posljedicom neadekvatne termoizolacije i zagrijevanja stambenog prostora.
„Pored adekvatnog zagrijevanja unutrašnjeg prostora, naročitu pažnju treba posvetiti adekvatnoj ventilaciji u slučaju da se za grijanje koristite fosilna goriva, kako ne bi došlo do zagađivanja i udisanja štetnih materija iz vazduha unutrašnjih prostorija“, kaže se u saopštenju IJZ.
Navodi se da, u slučaju da se za grijanje koristi plin, treba preduzeti mjere kako ne bi došlo do trovanja ugljen-monoksidom. „U ovom smislu bi bilo od velikog značaja imati u prostorijama provjerivač ili alarm koji prati koncentraciju ugljen-monoksida“.
Takođe, kako se navodi, treba obratiti pažnju da ne dođe do zamrzavaja vodovodnih cijevi kako bi se obezbijedilo adekvatno neprekinuto vodosnabdijevanje.
„Ukoliko se jave navedeni zdravstveni problem koji nastaju kao posljedica izlaganja nepovoljnim vemenskim prilikama, treba obavezno zatražiti ljekarsku pomoć u najbližoj zdravstvenoj ustanovi“, poručili su iz IJZ.