Albanija pokušava da se prije Crne Gore pozicionira kao glavna ruta za izvoz jeftinije struje u Italiju, prenijele su Vijesti.
Albanska vlada je prošle sedmice potpisala memorandum razumijevanja sa njemačkom iznženjerskom kompanijom Streicher o uspostavljanju konzorcijuma koji će raditi na tom planu. Naredni korak biće studija izvodljivosti.
Izgradnja kabla od 400 KV između Italije i Albanije na listi je projekata za koju je zainteresovana Energetska zajednica. Postavljanje infrastrukture za Trans-jadranski gasovod (TAP) moglo bi smanjiti troškove za izgradnju kabla između Italije i Albanije, što ga čini finansijski održivijim, smatra Lorenc Gordani, pravni savjetnik za energetsko tržište i projekt menadžer pri albanskom centru za istraživanja (ACERC), prenose Vijesti.
Prema proračunu albanskog Ministarstva energetike, troškovi albansko-italijanskog kabla iznosili bi oko 200 miliona eura. Troškovi kabla do Crne Gore procijenjeni su na oko 760 miliona eura.
Crnogorski Elektroprenos učestvovaće sa oko 100 miliona u finansiranju postrojenja na koja će kabl priključiti, kao i sistem prenosa električne energije od obale do sjevera Crne Gore.
“Ne znamo o kakvom se tehničkom rješenju radi za albansko-italijanski kabl. Regulator tržišta u Italiji ne bi odobrio kompaniji Terni da finansira energetski podvodni kabl po cijeni koja nije ekonomski prihvatljiva. Crnogorski potrošači ne finansiraju gradnju kabla, to radi Terna”, saopštili su “Vijestima” u CGES-u.
Preko cijena struje se osjeća finansiranje trafostanice za kabl u Kotoru i dalekovoda do Pljevalja.
Gordani ukazuje i na prolongiranje rokova za crnogorski kabl. On je nagovijestio da bi albanski kabl mogao prvi početi da radi, ali bi prvo morao da privuče privatne investicije.
U Crnoj Gori su počeli radovi za gradnju trafo postrojenja za kabl, a polaganje podmorskog energetskog kabla Italija-Crna Gora počelo je krajem februara sa italijanske strane. Početak gradnje je odlagan zbog spora sa Hrvatskom u vezi sa trasom kuda će proći kabl kroz Jadran na njihovoj tertiroriji. Trebalo je da bude završen krajem ove godine, ali se sada pominje 2018.
Kabl od oko 500 kV dug je 830 kilometara, od čega je 786 kilometara podvodnog. Radi se o dva kabla, po 415 kilometara dužine podsjećau Vijesti.
Portal ICIS navodi da će u narednih nekoliko godina u Albaniji biti izgrađene nove hidroelektrane, što će stvoriti zalihe koje će biti iskorištene za izvoz. Prema podacima ICIS-a, ova balkanska zemlja većinu struje dobija iz hidroelektrana kapaciteta 1,4 gigavata.