NLB Montenegrobanka i Prvo penzijsko društvo (PPD) iz Ljubljane početkom avgusta su sklopile ugovor o osnovanju akcionarskog društva za upravljanje penzionim fondom NLB penzija. Slovenačka NLB grupa ima iskustva sa penzionim reformama u Makedoniji, Srbiji, Ukrajini i Rumuniji gdje ima blizu 300 hiljada osiguranika.
Kada će zvanično startovati NLB penzionifond u Crnoj Gori, i imate li odgovarajući kadar koji zahtijeva ta djelatnost?
”Trenutno pribavljamo dozvole za rad za formiranje penzionog fonda. Zvanični start fonda NLB penzija ne zavisi samo od nas. Moramo sklopiti ugovor i sa kastodi bankom sa sjedištem u Crnoj Gori, što je praksa u svim zemljama.
To je dodatna kontrola pravilnosti rada društva za penzijsko osiguranje. Za sada, nijedna banka nema licence za obavljanje kastodi poslova. Ne mogu kazati koliko će zaposlenih imati NLB penzija, jer će na taj broj uticati i definisanje poreskog tretmana uplate u dobrovoljni penzioni fond.
Jedan od uslova za dobijanje dozvole je i da društvo zapošljava najmanje dva investiciona menadžera penzionog fonda. U toku registracije društva bilo je dosta zainteresovanih što nije iznenađujuće. Djelatnost penzionih fondova je prema istraživanjima renomiranih evropskih poslovnih kuća, visoko rangirana na tabeli najperspektivnijnih poslova u narednom periodu”, kazao je Mikulic.
Kako ocjenjujete crnogorsko tržište za ravoj te djelatnosti? Strahujete li da će građani biti rezervisani zbog ranijeg nepovjerenja u finansijske institucije, ali i činjenice da je to nova djelatnost potpuno nepoznata kod nas?
”Određena rezerviranost i nepovjerenje građana u finansijske institucije postoji svugdje u svijetu, pa i u Crnoj Gori. To moramo prihvatiti kao izazov, a Vlada treba da se potrudi da ulaganjem u stručnost ljudi zaposlenih u institucijama koji vrše finansijski nadzor, obezbijedi još prikladniju okolinu za pojedinca koji želi da oplemeni svoja sredstva.
Pojedinac koji je imao pozitivna iskustva sa privatizacijom i ulogom na berzi, sigurno je više sklon ulaganju u penzione fondove. Ova djelatnost je specifična, jer je potrebno kroz dugogodišju saradnju sa članom fonda održavati pravi odmjer sigurnosti investicije, dugoročne profitabilnosti sredstava...”, rekao je Mikulic.
Da li imate proračun broja klijenata koje planirate da okupite?
”Rano je da sada otkrivam naše planove. Ali, u skladu sa iskustvima iz drugih zemalja značajan uticaj na broj klijenata imaće definisanje poreskog tretmana uplate u dobrovoljni penzioni fond”, odgovorio je Mikulic.
Šta nam više možete reći o doborovljnim penzijskim fondovima?
”Dobrovoljno penzijsko osiguranje sastoji se iz perioda štednje i isplaćivanja. Visina sredstava u fondu zavisiće od visine uplate, doba štednje, uspješnosti upravljanja sredstavima. Član penzionog fonda može istupiti iz fonda povlače-njem sredstava sa ličnog računa umanjenih za iznos naknade kad navrši 50 godina života, što je perioda isplaćivanja.
U tom periodu ima mogućnost da primi najviše 30 odsto isplate u gotovom novcu. Ostatak se isplaćuje u mjesečnim ili periodičnim anuitetima u roku ne dužem od tri godine od dana istupanja iz penzionog fonda ili da se ukupan iznos sredstava prenese na društvo koje se bavi obezbjeđenjem isplate penzija”, kazao je Mikulic. (Vijesti/MONDO)