NATO integracije podržava 38 odsto građana

Članstvo Crne Gore u NATO podržava 38 odsto građana, šest odsto više nego u martu, 45 odsto njih je protiv, dok 17 odsto anketiranih nema stav o tom pitanju, pokazalo je najnovije istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Istraživanje je rađeno u novembru, u 16 crnogorskih opština, a u njemu je učestvovalo 790 ispitanika.

Glavni metodolog CEDEM-a Miloš Bešić podsjetio je da je u martu bila najveća razlika između te dvije opcije, jer je broj protivnika NATO integracija bio preko 50 odsto.

„Ali, definitivno još imamo veći broj protivnika, nego pristalica NATO integracija, i sve je manji broj neopredijeljenih“, naveo je Bešić.

Istraživanje je pokazalo da 54, 6 odsto ispitanika smatra da je integracija Crne Gore u NATO važno pitanje što, kako je pojasnio Bešić, pokazuje da raste interesovanje građana za tu temu.

Oko 57 odsto građana smatra da će integracije Crne Gore u NATO najviše doprinijeti razvoju odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom, dok 52,6 odsto ispitanika smatra da će one doprinijeti miru i stabilnosti u Crnoj Gori.

Građani smatraju da će NATO integracije negativno da se odraze na odnose Crne Gore sa Srbijom i Rusijom, kao i na troškove i izdatke u sistemu odbrane (oko 38 odsto ispitanika).

Bešić je kazao da je interesantno da, ako se uzme prosjek pozitivnih i negativnih stavova, prvih ima više.

„U prosjeku, 44,1 odsto ispitanih ima pozitivan stav prema NATO-u, a opet kad ih pitate da li su za integracije u NATO, većina će reći da je protiv“, naveo je Bešić.

On je pojasnio da nije riječ o kognitivnom aspektu, ni o spoznaji o tome da li su Crnoj Gori potrebne NATO integracije.

„Čitava Komunikaciona strategija je ubjeđivanje građana Crne Gore da je NATO dobar i potreban. Građani to znaju, oni imaju svoje razloge zbog čega još većinski nijesu spremni da podrže NATO integracije“, kazao je Bešić.

Istraživanje je pokazao da pristalice Nove srpske demokratije i Socijalističke narodne partije imaju značajno veću rezervu prema NATO integrajama u odnosu pristalice i glasače drugih partija, dok je najveći broj onih koji ih podržavaju među glasačima Demokrastke partije socijalista, Socijaldemokratske partije i Pozitivne Crne Gore.

Bešić je kazao da najveću rezervu prema NATO integracijama imaju oni koji imaju niske prihode, nezaposleni, stručnjaci, domaćice, radnici i poljoprivrednici, pripadnici srpske nacionalnosti i građani koji žive na sjeveru države.

Na pitanje šta je uticalo na povećanje podrške NATO integracijama u odnosu na prethodno istraživanje, Bešić je kazao da je i sam ponekad zbunjen u vezi sa tim, jer se dešava da bez ikakvog očitog razloga dođe do naglog rasta ili pada podrške.

On je rekao da je podrška NATO u nekim zemljama članicama Alijanse manja nego u Crnoj Gori, navodeći kao primjer Norvešku.

„Postoje neki eksterni razlozi koji nijesu pitanje ni političke komunikacije, ni strategije, ni svega što se radi u Crnoj Gori, od čega zavisi stav prema NATO-u“, naveo je Bešić.

On je ocijenio da ljudima pitanje NATO-a nije toliko važno koliko se misli da jeste, i da je stav o Alijansi najčešće izveden iz nekih drugih stavova.

„Stav o NATO-u je vrlo osjetljiv na dnevnopolitičke, čak i međunarodno-političke stvari i dešavanja“, smatra Bešić.

On je kao primjer naveo Hrvatsku, gdje su sva mjerenja pokazivala da NATO nikad nije imao podršku preko 50 odsto građana.

„Onda se desilo da je jedna poslanica u slovenačkom parlamentu rekla da Slovenija treba da blokira put Hrvatske ka NATO integracijama. U prvom sljedećem mjerenju, 60 odsto Hrvata je bilo za NATO“, naveo je Bešić.

On je dodao da su u Poljskoj dvije izjave ruskih političara povećale podršku NATO-u za 20 odsto.

„Zato je, možda, pad u martu bio reakcija na neka dešavanja u Avganistanu ili negdje drugo“, pojasnio je Bešić.

Prema njegovim riječima, broj faktora koji utiču na stav o NATO-u je toliko veliki da se ne mogu svi obuhvatiti.

Bešić je kazao da se, gledano matematički, može reći da je u odnosu na prethodno istraživanje radi o trendu rasta podrške članstvu u NATO.

„Ali, ovi skokovi i padovi koji se dešavaju zbog velikog broja faktora, mogu dovesti do toga da situacija ponovo bude drugačija“, rekao je on.

(MINA)