Crna Gora raspolaže velikim vodenima resursima koji su malo iskorišteni, ocijenio je ambasador Njemačke u Crnoj Gori Pius Fišer.
Fišer je na Okruglom stolu o vodonsnabdijevanju i tretmanu otpadnih voda u Crnoj Gori kazao da bi Crna Gora do 2020. godine mogla da postane članica Evropske unije (EU), navodeći da bi do tada mora da prilagodi svoj politički, pravni, tehnički i ekološki standard onima koji važe u Uniji.
"Crna Gora je oaza vode zapadnog Balkana. Ima ogromne resurse vode, koji su iskorišteni samo malim dijelom. Ono što nas stalno iznenađuje, da čak i mineralna voda, se većinom uvozi iz Srbije", rekao je Fišer.
Očigledno, kako je dodao, postoji veliki prostor za uspostavljanje biznisa da se još više iskorištava crnogorska voda.
Fišer je kazao da upravljanje vodom ima različite aspekte, navodeći da je jedan od njih snabdijevanje stanovništva pijaćom vodom.
"Sada moramo da se pozabavimo drugim velikim problemom na crnogorskom primorju, a to je tretman otpadnih voda", kazao rekao je Fišer.
On je kazao da se u Herceg Novom pravi postrojenje za otpadne vode, navodeći da je nakon toga planirano potrojenje u Tivtu, Ulcinju i Baru.
Prema Fišerovim riječima, Podgorica nema pravi sistem za otpadne vode, navodeći da se tender priprema i da će vjerovatno brzo biti raspisan.
"Isto to važi i za opštine na sjeveru Crne Gore", dodao je Fišer.
Državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović ukazala je na izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, u kojem se navodi da da su otpadne vode, jedan od najvećih problema, gdje se ne bilježe napredak i pozitivni rezultati.
"To su izvjesna ograničenja sa kojma ćemo se u budućem periodu sresti i morati ponuditi konkretna riješenja koja ne podrazumjevaju samo donošenje propisa i implementacionih mehanizama, nego i koncentrisanje kreativnog, kvalitetnog stručnog i profesionalnog kadra na mjestima gdje se vodi ključna borba rješavanja ovih problema", kazala je Pejović.
Ona je navela da je pored priče oko vodosnabdijevanja, rješavanja otpadnih voda, problem otpada ključni koji navodi EU u svojim analitičkim izvještajima.
"Čini mi se da pomalo lutamo u konceptima i u strateškim opredjeljenjima u smislu najboljih metoda, načina i ciljeva koje treba da ostvarimo da bismo vrlo brzo što su drugi efikasno uradili i mi uradili u Crnoj Gori", ocijenila je Pejović.
Ona je ukazala na činjenicu da su poslednji strateški dokumenti doneseni 1998. godine i da bi trebalo poraditi u narednom periodu da taj strateški okvir ne bude problematičan.
Pejović je kazala da su potrebna velika finansijska sredstva, navodeći da je prošle godine uloženo za rješevanje jednog dijela sistema oko 46 miliona eura.
"Do sada, za sve sisteme koji su početi u Crnoj Gori, neki realizovani, nečija je realizacija u toku, oprilike ukupan iznos novca iznosi 247 miliona eura", precizirala je ona.
Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić je kazao, da je projekat poboljšanja vodosnabdijevanja otpadnih voda samo na crnogorskom primorju vrijedan do sada 165 miliona eura, navodeći da se izvodi fazno.
"Kolika se pažnja u Crnoj Gori posvećuje vodosnabdijevanju i tretmanu otpadnih voda najbolje ilustruje činjenica da je prije 15 dana na Vladi usvojen Pregled prioritetnih projekata u oblasti izgradne komunalne infrastrukture, čija se realizacija predviđa u tekućoj i narednoj godini", podsjetio je Saveljić.
On je naveo da vjeruje da bi veća realizacija tih projekata bila najpotpunija kroz formu privatno javnog partnerstva, kao modela, koji se kod infrastrukturnih projekata pokazao veoma zahvalnim.
(MINA)