Ona je, na proslavi povodom Dana crnogorskog sudstva, kazala da je nakon usvajanja akcionih planova za poglavlja 23 i 24 sudstvo spremno za izazove
![Medenica: Sudovi će ispuniti sve zahtjeve Medenica: Sudovi će ispuniti sve zahtjeve](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Reformu sudske vlasti nije moguće nastaviti samo izmjenama zakona, već je potrebno obezbijediti osnovne pretpostavke za njegovu suštinsku nezavisnost, materijalnu opremljenost i adekvatno pozicioniranje u sistemu podjele nadležnosti vlasti, ocijenila je predsjednik Vrhovnog suda Vesna Medenica.
Ona je, na proslavi povodom Dana crnogorskog sudstva, kazala da je nakon usvajanja akcionih planova za poglavlja 23 i 24 sudstvo spremno za predstojeće evropske izazove prepoznate u izvještaju o napretku Crne Gore.
Medenica je podsjetila da je Brisel prepoznao napredak u oblasti sudstva, navodeći da će sudije i dalje prioritetno biti posvećene efikasnosti, i ažurnosti rada "jer je to jedini put ka uspostavljanju vladavine prava ai pravne sigurnosti".
"Usvajanjem ustavnih izmjena i zakona u sudovima i Sudskom savjetu, ojačaće se nezavisnost i nepristrasnost sudstva. Novim načinom izbora i razrješenja predsjednika Vrhovnog suda, sastav i nadležnosti Sudskog savjeta konačno ćemo se osloboditi ocjene političke zavisnosti sudstva što je i konstatovala EK", dodala je Medenica.
Prema njenim riječima, reformu sudske vlasti nije moguće nastaviti samo izmjenama zakona, već je, kako je kazala, potrebno obezbijediti i osnovne pretpostavke koje se tiču njegove suštinske nezavisnisti, materijalne opremljenosti i adekvatnog pozicioniranja u sistemu podjele nadležnosti vlasti.
"U vremenu koje je pred nama čvrsto vjerujemo da ćemo relaizovati sve zadatke koji su u procesu evropskih integracija obaveza sudova. Puno primjena zakona, konstantna edukacija nosilaca sudijske funksicije, poštovanje ljudskih prava i međunarodnih standarda mora biti vodilja našeg rada", navela je Medenica.
Ona je kazala da će sudstvo odgovoriti zahtjevima za objektivno i transparentno ocjenu kandidata za sudije i njihovo unaprjeđenje po zaslugama, kao i daljim obukama sudija u predmetima ratnih zločina.
Medenica je istakla da se položaj sudske vlasti ni u kom slučaju ne može podrediti bilo kom drugom obliku vlasti.
Ona je ocijenila da je racionalizacija sudske mreže najzahtjevnija aktivnost u narednom periodu i da zahtijeva opreznost i analizu.
"Mora biti definisana ne samo potrebom smanjenja troškova već i potrebom pružanja visokokvalitetne pravde. Zato je potrebno pažljivo procijeniti da li se ušteda može postići racionalizacijom sudske mreže kroz koncentarciju sudova, s obtirom da je potreban duži period za značajniju uštedu", kazala je ona.
Medenica je dodala da EU prepoznaje problem na koji sudska vlast nema uticaja, a to je nedovoljan budžet treće grane vlasti, navodeći da on najvećim dijelom obuhvata plate za sudije i administraciju što onemogućava ulaganje u infrastrukturu i opremu.
"Izazovi sa kojima će se susreti sudovi u integracionom procesu su veliki, ali ne i neostvarljivi. Čvrsto smo uvjereni da ćemo zajedničkim snagama i velikimm naporom doprinijeti jačanju našeg integriteta, lične i profesionalne odgovornosti i nezavisnosti sudstva", kazala je ona.
Ministar pravde Dušo Marković, kazao je da se država nalazi pred ključnim odlukama za razvoj društva i da od kvalitettnog pravosuđa zavisi kvalitet društvenih odnosa, pravni, ekonomski, politički napredak kao i ostvarenje unutrašnjih i spoljnih političkih ciljeva i nivo vladavine prava.
On je podsjetio da se u izvještaju o napretku Crne Gore za ovu godinu prepoznato smanjenje sudskih zaostataka za 14 odsto, funkcionisanje sistema slučajne dodjele predmeta u gotovo svim sudovima, elektronsko označavanje predmeta kao i pokretanje disciplinskih postupaka protiv sudija i objavljivaje većine odluka.
“Brisel je notirao i manjkavosti sistema, između ostalog navodeći da su kriterijumi za selekciju sudija i tužilaca i dalje nejasni, i ocjene nijesu donesene na bazi jasno definisanih indikatora, funkcionisanje Sudskog savjeta otežano je zbog nedovoljno administrativnog osoblja i budžeta a izvršenje presuda u građanskim i privrednim stvarima ostaje slabo”, podsjetio je Marković.
Kako je dodao, trajanje sudskih postupaka i dalje predmet zabrinutosti, kao i visoka stopa oslobađajućih presuda u prvom stepenu i u apelaciji, “a konstatuje se i da nedostaci u dijelu nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa ostaju predmet ozbiljne zabrinutosti i otežavaju borbu protiv korupcije”.
Prema riječima Markovića, do sljedećeg Dana crnogorskog sudstva, Crnu Goru očekuju dalje izmjene i dopune organizacionih zakona u skladu sa preporukama Evropske komisije iz Izvještaja o skriningu, kao i jačanje stručnih službi Sudskog i Tužilačkog savjeta kako bi se stvorili uslovi za njihov nesmetan i efikasan rad.
“ Unaprjeđenje sistema nasumične raspodjele predmeta u svim sudovima, izmjena etičkih kodeksa sudija, podizanje svijesti građana o načinu kontrole rada sudija i tužilaca, objedinjavanje dva privredna suda u jedan, formiranje jednog specijalnog suda i jednog specijalnog tužilaštva za suzbijenje korupcije i organizovanog kriminala kao i početak rada javnih izvršitelja i formiranje komore javnih izvršitelja”, ukazao je on.
Marković je kazao da je pored aktivnosti iz Akcionog plana, potrebno stvoriti ambijent “rasterećenog nelegalnog i nelegitimnog pritiska, što cijenimo kao jedan od nepisanih, a suštinskih uslova za kvalitetan rad pravosuđa”.
“Hoću da ponovim ono što često govorim - da je ambijent koji smo kreirali danas jedno od najozbiljnijih ograničenja na planu jačanja nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa. Najčešće se sudi bez optužnice, a presuđuje van sudnice, sudije se svrstavaju i profesionalno diskredituju, a da nijesu predmet ni zadužile. Stvara se unaprijed ambijent u kojem nijesu odlučujuće činjenice već očekivanja”, kazao je on.
Prema rječima Markovića, rad i posvećenost, su najbolji odgovori na pitanje šta treba činiti dalje.
“ Rad na ispunjavanju ustavom i zakonom povjerenih nadležnosti, i posvećenost opštem društvenom dobru. Spoljne garancije nijesu dovoljn. Od vas, poštovane sudije, a ne od ustavnih i zakonskih rješenja, zavisi kvalitet sudskog sistema”, rekao je on, navodeći da su zakonodavna i izvršna vlast u obavezi da stvore sudijama pretpostavke za rad.
Predsjednik Udruženja sudija Hasnija Simonović kazala je da Crna Gora ima veoma organizovan pravosudni sistem, zasnovan na odgovornosti i profesionalizmu njegovih nosilaca.
"U Crnoj Gori ima 265 sudija i vjerujem da svaki od njih svoj poziv vrši časno i pošteno i vjerujem da među članovima Udruženja nema korumpiranih iako smo sve češće nosioci te negativne etikete", navela je ona.
Simonović je podsjetila da u Ustavnim izmjenama nijesu prošli predlozi Udruženja da sudije u Sudskom savjetu čine većinu, ali je kazala da je za tu strukovnu organizaciju prihvatljiv način izbora predsjednika Vrhovnog suda.
"Cijeneći da mi koji radimo ovaj posao najbolje znamo kakav je doprinos svakog od nas, nadam se da će dosadašnja predsjednica Vrhovnog suda nastaviti da bude na čelu crnogorskih sudija jer je svojim ogromnim radom i zalaganjem to zaslužila", poručila je ona.
U toku je konferencija sudija, na kojoj treba da bude izabrani članovi Sudskog savjeta iz reda sudija.
Sudije sa jedne liste biraju jednog predstavnika iz reda sudija osnovnih sudova, a sa druge troje sudija viših instanci.
Glasanje je tajno. Liste sa kandidatoima za izbor formirane su na način što su sudije ranije ovog mjeseca glasale, pa su se oni sa najvećim brojem glasova našli na listi.
(MINA)