U 2026. godini kazaljke na satovima će se pomeriti unapred u noći na nedelju, 29. marta.
Pomjeranje sata dva puta godišnje, u proljeće i jesen, praksa je koja već decenijama utiče na svakodnevni život miliona ljudi.
Iako se naizgled radi o jednostavnoj promjeni kazaljki za jedan sat unaprijed ili unazad, ova odluka ima šire posljedice na zdravlje, produktivnost, privredu i organizaciju društva.
Uvođenjem ljetnjeg i zimskog računanja vremena nastojalo se bolje iskoristiti dnevno svjetlo i smanjiti potrošnja energije, no danas se sve češće postavlja pitanje ima li ta praksa još uvijek smisla.
Rasprave o ukidanju pomjeranja sata posljednjih su godina sve intenzivnije, posebno u evropskim zemljama, gdje su sprovedena i javna savjetovanja o toj temi.
Dok jedni smatraju da promjena vremena donosi uštede i duže svijetle večeri, drugi upozoravaju na negativne posljedice na bioritam, san i opšte zdravlje ljudi.
Ove godine kazaljke na satovima će se promijeniti ranije nego prethodne godine. To nije zbog političke odluke ili izuzetka, već fiksnog pravila EU koje svake godine zbunjuje mnoge ljude. U 2026. godini kazaljke na satovima će se pomjeriti unaprijed u noći na nedjelju, 29. marta. Prethodne godine to je bilo 30. marta.
Zašto se ove godine sat pomjera ranije?
Razlog za raniju promjenu vremena je jednostavan. U Njemačkoj i širom EU već godinama vrijedi isto pravilo, promjena se uvijek događa posljednje nedjelje u martu (a u jesen posljednje nedjelje u oktobru).
Budući da dani u nedjelji u kalendaru svake godine padaju drugačije, pomjera se i tačan datum. Ponekad je posljednja nedjelja kasnije, ponekad ranije u mjesecu.
Upravo će se to dogoditi ove godine. Posljednja nedjelja u martu pada 29. marta zbog čega će i promjena vremena biti ranije u poređenju sa prethodnom godinom. Samo pravilo, međutim, ostaje nepromijenjeno, prenosi Feniks Magazin.
Kazaljke na satovima će se pomjeriti unaprijed 29. marta. U dva sata ujutro zapravo će biti tri sata ujutro.