Napominje da se u konkretnim predmetima radi o optužnicama koje su podignute 2019. ili 2020. godine, i da je u ovim predmetima konstatovan niz objektivnih razloga koji su doveli do izostanka presuda.
Ministar pravde Marko Kovač kazao je u emisiji “Naglas” na TVCG da su prvostepene presude u slučajevima organizovanog kriminala izostale mahom iz objektivnih razloga, ali da treba osnažiti sudijska vijeća. Advokat Zdravko Begović problematizuje postupanja sudija za istragu koji ne upotrebljavaju alternativne instrumente za osiguravanje dostupnosti osumnjičenog lica sudskim organima, dok dugogodišnji istraživački novinar Marko Vešović puštanje na slobodu osumnjičenih za teška krivična djela smatra skandaloznim.
Kovač je pojasnio da je pritvor mjera za obezbjeđenje prisustva optuženih u krivičnom postupku, i podsjetio da oslobađanje iz pritvora nije oslobađanje od krivične odgovornosti.
“U predmetima organizovanog kriminala može doći do poteškoća i pogledu završetka tih postupaka, imajući u vidu da će se okrivljeni, ukoliko su uspjeli da oduglovlače postupak dok su bili u pritvoru, vjerovatno će to raditi i na sobodi”, smatra Kovač.
Napominje da se u konkretnim predmetima radi o optužnicama koje su podignute 2019. ili 2020. godine, i da je u ovim predmetima konstatovan niz objektivnih razloga koji su doveli do izostanka presuda.
“To je doba kada se pojavio kovid koji je uzrokovao odlaganje velikog broja postupaka i glavnih pretresa. U međuvremenu smo imali i štrajk advokata, ali i prestanak sudijske funkcije za 21 sudiju. To je samo po sebi dovelo do novih odlaganja pretresa. Ne može ovo biti odgovornost bilo kojeg sudije, niti odbrane ili advokata odbrane”, tvrdi Kovač.
Međutim, kako ističe, druga okolnost koja utiče na ovako dugo trajanje postupka jeste u nesprovođenju svih instrumenata i svih mjesta koja sadrži Zakonik o krivičnom postupku.
“Vi imate određene instrumente u pogledu rukovođenja glavnim pretresom, ali koje se ne sprovode kako bi trebalo. Ja sam na sjednici Sudskog savjeta inicirao da pozovemo predsjednika Višeg suda, gdje ćemo razgovrati o ovoj situaciji”, navodi Kovač, uz napomenu će ta sjednica biti održana 20. septembra.
Ističe da je jasno da nije riječ samo o objektivnim problemima, već i propustima nekih sudija i nekih vijeća koja, kako tvrdi, na pravi način ne primjenjuju procesna ovlašćenja koja su im na raspolaganju.
“Došlo je do smjene generacija, možda se nijesu sve sudije snašle i ušle su kompleksne predmete i treba na pravi način sagledati situaciju i vidjeti na koji način prići problemu”, rekao je Kovač.
Podcrtao je da razumije zabrinutost javnosti, ali da izlazak iz pritvora ne znači oslobađanje krivične odgovornosti.
“Primjetno je opadnje kriminalnih likvidacija, nemamo ih više u onom broju kao ranije. Postoji određeni pomak i vjerujem da preuzimaju određene mjere u kontekstu praćenja bezbjednosno-interesantnih lica i da bezbjednost građana neće biti ugrožena”, kazao je Kovač.
Navodi da su svjesni svih anomalija u pravosuđu, ali ne postoji instant rješenje.
“Ne možete sada i odmah postići najviši stepen pravde. To je proces. Mi ćemo razgovarati sa predsjednikom Višeg suda, da vidimo šta je potrebno. Da vidimo treba li osnažiti vijeće Višeg suda, jednostavno moramo djelovati ad hoc i planski kako bi se napavio sistem”, rekao je ministar pravde u emisiji “Naglas”.
Naglasio je da su u Vladi usvojili izmjene zakona, kojima se širi disciplinska odgovornost sudija i stvara prostor da se ukaže na propuste sudija. Na potezu je, kaže, parlament.
Advokat i bivši predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović saglasan je da su ovakvoj situaciji doprinijeli objektivni razlozi, ali da ima i odgovornosti sudija za istragu, koji suprotno praksi Evropskog suda ne određuju kućni pritvor, niti prihvataju jemstvo kao mjeru obezbjeđivanja optuženog tokom postupka.
“Objektivni razlozi postoje dijelom, jer je šest sudija u specijalnom vijeću Višeg suda malo. Predmeti su i činjenično i pravno komplikovani, i nije nimalo lako biti akter svih tih postupaka. Treba osnažiti sudije, i dodijeliti im stručne saradnike koji će im pomoći”, kazao je Begović.
On je naveo da sudije za istragu na predlog tužioca olako određuju pritvor.
“Taj pritvor traje isuviše dugo i ne primjenjuju se alternativne mjere koje su zamjena za pritvor. Mi imamo kvalitetnu zamjenu za pritvor, ali sudija za istragu je rijetko kad spreman da licu odredi mjeru obaveznog boravka u kući, ili da na predlog stranaka prihvati jemstvo kao garanciju da će se okrivljeni javljati na svaki pozov suda. Ja stalno ponavljam da treba dati šansu alternativnim mjerama, a pritvor odrediti samo u izuzetnim situacijama”, kazao je Begović koji se zapitao i kako je moguće da se institut jemstva u Višem sudu skoro uopšte ni ne primjenjuje.
Ukazao je i na problem prostornih kapaciteta u ZIKS-u, i naglasio da svaki novi pritvoreni stvara dodatni haos, prenosi RTCG.
Djelimično rješenje problema vidi u osnaživanju rada specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.
“Ali do ovoga ne bi došlo da se vodi računa da se pritvor određuje shodno praksi Evropskog suda za ljudska prava, i ostali instituti nijesu dovoljno afirmisani. I neko ko je mudar će imati na umu ovu poruku. Najviše nas mori da su pritvori izgubili pravu mjeru, da traju neosnovano dugo”, kazao je Begović.
Navodi i da je advokat Marko Radović predložio da se kućni pritvor uračunava u kaznu, a to može da posluži onima koji imaju dobru namjeru.
Istraživački novinar Marko Vešović, koji se godinama bavi temama organizovanog kriminala i sudskih postupaka, istakao je da bi u svakoj ozbiljnoj državi sama spoznaja da oko 1000 ljudi koji su optuženi za najteža krivična djela predstavljala poziv za uzbunu.
“Ako država nema uslova da im obezbijedi pritvore, neka se snađe, svakako postoji ideja o zatvoru u Mojkovcu”, kazao je Vešović.
Ocjenjuje da ukoliko se sva osumnjičena lica nađu na slobodi, to nije dobra poruka.
“Mislim da to nije dobra poruka, i da država nije posvećena vladavini zakona”, kazao je Vešović.
Osvrnuo se na neriješene slučajeve ubistava Slavoljuba Šćekića i Duška Jovanovića.
“Gubim svaku nadu da će se utvrditi šta su radili tužioci, sudije i policajci u slučaju ubistava Slavoljuba Šćekića i Duška Jovanovića”, istakao je Vešović.
On je rekao da je suština primjedbi Evropske komisije o čestoj upotrebi sporazuma o priznanju krivice da kako sada stvari stoje, doprinose blagoj kaznenoj politici, piše RTCG.