Poslanice i poslanici, sagovornici Monda, još uvjek ne žele da otkriju kako će glasati kad na dnevnom redu u Skupštini bude Zakon o životnim zajednicama osoba istog pola.
“Ja sam Voja Todorović, a ovo je Krešimir Ivanović”, predstavljaju se dva prijatelja u kancelariji socijalnog službenika, jedan pri tom u rukama ima buket cvijeća.
“Ako ste došli za registraciju partnerstva, to ne može. Ipak ovo nije Crna Gora”, odgovara socijalni radnik.
Ovo su replike iz srpske serije “Žigosani u reketu”, prema kojima je sklapanje gej brakova u Crnoj Gori, gotova stvar.
Nacrt zakona o životnim zajednicama lica istog pola u Crnoj Gori, međutim, još nije dostavljen Skupštini, iako je najavljeno da će se o njemu glasati do kraja godine. Poslanice i poslanici koje je Mondo kontaktirao, uglavnom nisu željeli govore o tome kako će glasati o predlogu kad bude na plenumu.
Poslanica Pokreta za promjene Branka Bošnjak o važnosti životnih zajednica istog pola i da li će glasati za njega u Skupštini, kaže da u poštovanje osnovnih ljudskih prava spada i poštovanje prava na slobodan izbor partnera.
“Činjenica je da su istopolni parovi diskriminisani i da se suočavaju sa nizom životnih, a usudiću se reći i egzistencijalnih problema, jer neke stvari koje su zakonski regulisane za parove različitog pola kod istopolnih se ne podrazumijevaju, prvenstveno mislim na nasleđivanje, porodičnu penziju, imovinu koju zajednički stiču, kao i niz drugih pa i svakodnevnih stvari”, rekla je Bošnjak.
Ona navodi da bi takve stvari mogle da se regulišu kroz Zakon o životnim zajednicama istog pola.
“Takve zajednice postoje i ne možemo ih, niti smijemo ignorisati, već smo kao društvo dužni da i njima, iako su drugačiji, učinimo život uređenim kroz zakonske propise, ma koliko tradicionalno i patrijarhalno društvo bili”, navela je Bošnjak, koja nije mogla da kaže da li će glasati za ovaj prijedlog. Objasnila je da ga još nije pročitala zato što nije dostavljen Skupštini.
“Stav o tome ću zauzeti na sjednici našeg kluba poslanika”, dodala je Bošnjak i objašnjava da su u Demokratskom frontu, čiji je PzP član, raznorodni kada je riječ o razumijevanju i podršci seksualnih i rodnih različitosti.
Njen kolega iz Liberalne partije Andrija Popović kazao je za Mondo da je liberalni princip da svaki čovjek mora biti slobodan i srećan da bi društvo kao cjelina moglo da bude srećno i da napreduje.
"Ovakav Zakon će konačno omogućiti jednak tretman svakom građaninu/ki u smislu korištenja benifita koje nosi takva zajednica i zajednički život dvoje ljudi. Prolongiranje takvog rješenja bilo bi samo gubljenje vremena i okretanje glave od problema. Ovaj Zakon neće nikoga ugroziti na bilo koji način, već će ljudima koji činjenično žive u takvoj zajednici, omogućiti lakši život”, rekao je Popović.
On kaže da Crna Gora još uvijek nije u potpunosti spremna da bespogovorno prihvati i poštuje svaku različitost a posebno u smislu istopolnih zajednica.
“Važno je, ipak, naglasiti da je naše društvo u zadnjih par godina dostiglo relativno visok stepen prihvatanja LGBT osoba kao sastavnog dijela društva. Ovaj Zakon će pomoći u tom procesu jer će LGBT osobe imati dostojanstven tretman. Ovdje govorim o mogućnosti da partner može da posjeti partnera u bolnici, da ima zajedničke finansije, zajedničku imovinu koju stvaraju u životu i mogućnost nasljeđivanja, mogućnost kreditiranja, razne olakšice i slično. Ništa više, a za te ljude mnogo”, navodi Popović, koji je učestvovao na Paradi ponosa, održanoj prošle subote u Podgorici.
On kaže da kao liberal osjeća obavezu da bude na strani onih koji su ugroženi, marginalizovani i koji često nemaju adekvatnu zaštitu institucija i društva pred agresivnim nasiljem i pokušajima ugnjetavanja.
“Jasno je da takav naš otvoren stav nije politički profitabilan, zbog čega većina partija i ćuti kada je riječ o ovoj temi, no, Liberalna partija nikad nije vodila politiku kalkulacije”, rekao je Popović.
On je dodao da se to najbolje vidi po izostanku lidera političkih partija i najviših državnih funkcionera sa Parada ponosa. Smatra da je njihova dužnost da edukuju građane i utemelje društvo na osnovama pravde, slobode i prosvećenosti i da afirmišu ljudska prava svih, bez obzira na bilo koju različitost. On je podsjetio i da je rukovodstvo LP i Mladih liberala bilo prisustno na svakom Pride-u u Podgorici.
Evo kako je bilo na šestom Prajdu (FOTO) (VIDEO)
Stereotipi i tradicionalizam ne smiju biti smetnja
Crna Gora je obavezna da izradi detaljan set mjera kojima će unaprijediti poštovanje i zaštitu ljudskih prava LGBTIQ osoba, podsjeća poslanica DPS-a Nada Drobnjak, napominjući da odsustvo zakonske regulative u ovoj oblasti može značiti faktičku nemogućnost ostvarivanja minimuma njihovih prava koja su garantovana Ustavom, međunarodnim dokumentima, Zakonom o zabrani diskriminacije, Zakonom o rodnoj ravnopravnosti i nizom drugih zakona.
I ona se slaže sa kolegama da je životna zajednica osoba istog pola realnost.
“Osobe koje trenutno žive u istopolnim zajednicama su uskraćene za mnoga prava koja imaju osobe u heteroseksualnim zajednicama i usvajanje Zakona će biti veliki napredak u ostvarivanju ljudskih prava, jednakosti i dostojanstva LGBTIQ osoba. Naravno, da ću glasati za usvajanje ovog Zakona i da ću tako pokazati da nijesam samo deklarativno za to da sve osobe, bez obzira na neko svoje svojstvo, moraju imati iste uslove da ostvare svoja ljudska prava”, rekla je Dobnjak za Mondo.
Ona ne dovodi u sumnju izglasavanje Zakona.
Poslanica DPS-a kaže da će Zakon regulisati odnos životnih partnera/ki u vezi sa djecom, jer iako nije predviđena mogućnost usvajanja djece za životne partnere/ke, navodi da se uvažava postojeće stanje i činjenica da istopolne zajednice s djecom postoje.
“Stereotipi i tradicionalizam ne smiju biti smetnja za ostvarivanje ljudskih prava, a emancipacija pojedinaca/ki i društva u cjelini je proces koji dosnosi dobrobit za sve. Tako, ne sumnjam da će se vremenom zakonska regulative unapređivati i pored trenutnih kontroverzi koje postoje kada se govori o ovom pitanju”, rekla je Drobnjak.
SDP-a će, kako nam je rečeno iz ove partije, o nacrtu govoriti kad bude razmatran u Skupštini. Stav o ovom pitanju nije želio da saopšti ni Genci Nimanbegu iz Force, dok je više poslanika ignorisalo naše SMS poruke na ovu temu.
Zakon o životnim zajednicama osoba istog pola, registrovana zajednica bi istopolnim parovima omogućila dio prava iz bračne zajednice, ali ne i pravo na usvajanje djece. Ovaj propis ne prepoznaje životne partnere kao porodicu, već samo "kao zajednicu dvije osobe istog pola". Oni neće moći da budu hranitelji i generalno obim njihovih prava u odnosu na djecu biće mali.
Propisano je pravo na zdravstveno osiguranje po osnovu partnerstva, pravo na izdržavanje partnera, pravo na nasljeđivanje imovine.
Iako se u srpskoj seriji ironično ili ne, ili proročki, govori o Crnoj Gori kao zemlji gdje su istopolna partnerstva ozakonjena, ona neće biti jedina među bivšim članicama SFRJ, u kojm je to moguće. Hrvatska je prvi put priznala istopolne parove 2003. godine Zakonom o neregistrovanim istopolnim zajednicama, koji je zamijenjen u avgustu 2014. Zakonom o životnom partnerstvu. Od usvajanja izmijenjenog zakona, kod susjeda je za dvije godine skopljeno 174 gej braka.
U Srbiji, gdje je premijerka gej osoba, o ovoj temi se vode ozbiljne rasprave o spremnosti društva da prihvati gej brakove.
Lana Strugar