Prvo autoput, pa onda liječenje ožiljaka na Tari

Autor:

"Postoji mogućnost suživota i Tare i autoputa", ocijenio je potpredsjednik Vlade Milutin Simović, dodajući da su i rijeka projekat potrebni svima.

0
A- A A+

Simović Foto: Vlada CG

“Traženje balansa između potrebe razvoja i potrebe kvalitetnog odnosa prema prirodi je formula koja je svuda pronađena, pa ćemo je naći i u Crnoj Gori, a već smo je našli, kazao je Simović na konferenciji za novinare u Upravi za vode.

On radove na Tari koji se izvode na pozicijama autoputa smatra "regulacijom", napominjući da oni nijesu i jedini koji se rade na ovoj rijeci.

“Svi ti regulacioni radovi su upravo u cilju regulacije rijeke, spašavanja imovine naših građana i to je redovan proces i nešto što će se raditi i u narednom periodu. Specifično pitanje regulacije Tare u dijelu autopta, gdje se rade mostovi Tara1 i Tara 2, kao i petlja Mateševo, rekao bih da je poprimilo određenu dimenziju unutrašnje rasprave”, rekao je Simović i dodao da se ova komunikacija prenosi i na međunarodne adrese.

“Negdje se želi poneko dozvati i pozvati u tu mobu ne bi li se unio nemir i zamaglila suštinska razvojna pitanja aktuelna u Crnoj Gori. Što se tiče Crne Gore i odgovornog odnosa Vlade prema tom i sličnim pitanjima, a konkretno prema ovom, on glasi, i Tara i autoput, i suza Evrope i put do Evrope, i razvoj i briga o zaštiti životne sredine”, objasnio je potpredsjednik Vlade.  

Ocijenio je da izgradnja kapitalnih infrastrukturnih projekata ostavlja određene ožiljke na prirodu, ali da zbog toga postoje projekti remedijacije, koji podrazumijevaju privremenost određenih mjera, nakon čega slijedi vraćanje prirodi onoga što joj pripada.

O razgovorima sa Albanijom u vezi sa gradnjom hidrocentrala na rijeci Cijevni, kazao je da će u narednom periodu doći do onih odgovora koji su važni za Crnu Goru.

„Važno je da takvi projekti ne izazovu negativan uticaj na naše vodne bilanse“, kazao je Simović i dodao da je važno i da ne izazovu negativan uticaj na prihranjivanje podznmnih voda u dijelu Skadarskog jezera, gdje se podzemne izdani hrane vodom Cijevne.

„A posebno da ne dođe do negativnog uticaja na kapacitetete određenih izvorišta, konkretno izvorišta Bolje sestre odakle se snabdijeva Regionalni vodovod Crnogorsko primorje. U duhu tih saznanja i partnerskog odnosa sa Albanijom, siguran sam da ćemo sva pitanja rješavati na korist naših država i građana dvije zemlje“, zaključio je Simović.

On je saopštio i da je Vlada sa nadležnim organima u proteklom razdoblju preduzela mjere sistemske kontrole rječnih tokova širom države, kao i sprečavanje dalje devastacije rječnih korita usljed prirodnog meandriranja kao i nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka. Dodao je da će na isti način postupiti i u slučajevima nelegalnih djelatnosti na vodotocima, posebno u donjem dijelu Morače i zoni vodoizvorišta Bolje sestre.

„Registrovali smo devastaciju rječnih korita, nedostatak ili potrebu revizije postojećih projekata regulacije, istekle ugovore o koncesijama i nelegalnu eksploataciju šljunka i pijeska“, kazao je Simović, navodeći što je registrovano početkom prošle godine uvidom u rječne tokove.

On je dodao da je već tada konstatovana potreba dodatnog unapređenja brige o zaštiti rječnih tokova i zaštiti od voda, poboljšanja prihoda države po ovom osnovu i suzbijanja sive ekonomije na tržištu rada.

Simović je, govoreći o regulaciji donjeg dijela toka Morače rekao da je, zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka, izdato 15 prekršajnih naloga na licu mjesta, podnijeto sedam zahtjeva nadležnom sudu za pokretanje prekršajnog postupka i da je podnijeto osam krivičnih prijava.

Sve vijesti