Haški tribunal izrekao prvostepenu presudu generalu i ratnom komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću - osuđen na doživotnu. Mladić nije kriv za genocid, po tački 1, osuđen po 10 tačaka optužnice.
Sudsko veće Haškog tribunala je utvrdilo da je Mladić kriv za djela genocida u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, a po odredbama zakona protiv čovječnosti, progona, istrebljenje, ubistvo, deportaciju stanovništva, prisilno premještanje stanovništva, terorisanje stanovništva, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.
Mladić je tokom čitanja presude udaljen iz sudnice zbog komentarisanja postupka. Izricanje presude obilježla je i duža pauza tokom koje je Mladiću pozlilo, te mu je mjeren krvni pritisak.
Evo kako je teklo čitanje presude...
----------------------------------
12.00 - Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora.Sudija Ori je izjavio da je Vijeće uzelo u obzir težinu krivičnih djela.
"Zločni spadaju među nastrašnije - genocid, istrebljenje i zločin protiv čovječnosti. Vijeće smatra da olakšavajuće okolonosti odbrane nemaju gotovu nikakvu težinu" , rekao je sudija.
11. 58 - Mladić nije kriv za genocid, po tački 1, osuđen po 10 tačaka optužnice.
UN judge says former Bosnian Serb commander Ratko Mladic is guilty of genocide and crimes against humanity pic.twitter.com/Ab1vFkt0vL
— euronews (@euronews) November 22, 2017
Vijeće je razmotrilo sve činjenice, dokaze, uzevši u obzir statut i pravne činjenice došlo je do zaključka da Ratko Mladić nije kriv po tački jedan - genocida i da jeste kao učesnik udruženih zločinačkih poduhvata.
11.52 - Vijeće o Mladićevom učešću u zločinima u Srebrenici:
"U periodu od 11. jula do 11. oktobra 1995. godine snagama VRS izdao je više naređenja u vezi sa Srebrenicom i oko nje. U julu i avgustu 1995. davao je obmanjujuće informacije i nije uradio ništa da se to spriječi. Glavni počinioci bili su pripadnici VRS i MUP-a. Radnje optuženog su u tolikoj mjeri doprinijele ovim zoločinima i on je u tome značajno doprinio."
Sudija Ori je naveo da je optuženi davao brojne izjave da se treba osvetiti muslimanima iz Srebrenice. Govorio je “Davno bi njih nestalo da se nije umiješala međunarodna zajednica.
Doprinos optuženog bio je značajan u ostvarivanju UZP.
11.50 - Srebrenica: Postojao je udruženi zločinački poduhvat da se muslimani isele iz Srebrenice
Neposrednio prije 11. jula 1995. cilj udruženog zločinačkog poduhvata(UZP )je bio premještanje i iseljenje, kako bi se enklava ispraznila od stanovništva. Genocid, istrebljivanje i ubistva postala su sredstva za ostvarenje cilja.
Radovan Karadžić, Ljubomir Borovčanin, Ljubiša Beara, Zdravko Tolimir i još nekoliko osoba bili su dio ovog UZP.
11:44 - Vijeće, koje je ranije konstatovalo da je genocid izvršen u Srebrenici, sada utvrđuje Mladićevu odgovornost u udruženom zličonačkom poduhvatu vezanom za Srebrenicu.
11.40 - Vijeće je konstatovalo udruženi zločinački poduhvat u Sarajevu od maja 1992. do novembra 1995. godine. Učesnici udruženog zločina su bili Radovan Karadžić, Stanislav Galić, Dragomir Milošević, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Nikola Koljević.
Ori je podvukao da je Mladić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, da je širio propagandu protiv muslimana i Hrvata, kao i da je lično naredio prekid svih linija snabdijevanja Sarajeva kako bi ljudi izlazili na otvoreno, pod snajpersku paljbu.
"Dakle, on je bio učesnik udruženih zločinačkih snaga u vezi sa Sarajevom", rekao je Ori.
11.35 - Optuženi je komandovao jednicima VRS, a nekima je od njih izdao zadatak da sarađuju sa MUP-om. Bio je u dogovoru sa članovima Vojske Republike Jugoslavije. Optuženi se nekoliko puta obratio Skupštini bosanskih Srba i govorio o političkoj platformi bosanksih Srba govorio im kako da se postave tokom mirovnih pregovora,.
Optuženi je od 10. aprila uveo stroga ograničenja dostave humnatirane pomoći civilima. Vojnici VRS blokrali su aktivnosti Umprofora.
Optuženi je svojim postupcima doprinio postizanju zajedničkog cilja da se činjenjem deportacije, zarobljeništva, ubijanja muslimani i Hrvati trajno uklone sa teritorije BiH gdje su Srbi vladali.
11.33 - Branilac Ivetić tražio je da se Mladiću opet izmjeri krvni pritisak, ali je sudija istakao da on više nije u sudnici.
11.30 - Odbrana i vijeće su se raspravljali nekoliko minuta, za to vrijeme Ratko Mladić ustao je, počeo da dobacuje, viče i baca slušalice. Mladić je ljutito vikao: "Laž, laž!". Vijeće je odlučilo da Mladić bude udaljen iz sudnice. Rad je prekinut nakratko. Mladić je sproveden je u prostoriju gdje postoji kauč, i odakle će moći da prati izricanje presude, naveo je predsjedavajući sudija.
11.28 - Mladićev branilac Dragan Ivetić istakao je da je Mladiću tri puta izmjeren pritisak.
"Pritisak je bio visok. Kriza hipertenzije se to zove. Zbog toga tražimo ili da prekinete zasijedanje ili da odustanete od čitanja rezimea, već samo pročitate presudu. Tražimo to zbog delikatne situacije Mladića, jer može doći do smrtnosti", rekao je Mladićev branilac.
Ori tvrdi je prilikom mjerenja protisak Mladića bio 170, a ne 180. Vijeće je odlučilo da se rezime čita.
11.27 - Suđenje je nastavljeno, Sudija Ori je rekao da je ljekar savjetovao da se pauza produži.
11.10 - Kako se nezvanično saznaje, Mladić ima zdravstvenih problema, i u toku je pregled.
10. 56 - Pauza traje duže od najavljenog.
10.43 - Za razliku od Srebrenice, Vijeće nije utvrdilo za šest opština da je bilo genocida. Vijeće je zaključilo da nema dokaza da je cilj udruženog zločinačkog poduhvata bio genocid.
Vijeće je utvrdilo da je postojao udruženi poduhvat da se muslimani i Hrvati trajno ukolone sa terirorije, deporatacijam, prisilnim iseljavanjem, zastrašivanjem. Ocijenivši izjave i ponašanje politčkog rukovodstva BiH i Srba, dokazi ne idu u prilog da je genocid bio cilj udruženog zločinacckog poduhvata", rekao je Ori.
Utvrdili su da je postojao udruženi zločinački poduhvat, za njega su označili Radovana Karadžića, Biljanu Plavšić, Momčila Krajišnika, Nikolu Koljevića, Momčila Mandića i Mišu Stanišića.
Ratko Mladić na reveru svog sakoa tokom slušanja presude ima cvijet Natalijine ramonde. On obilježava Dan primirja u Prvom svjetskom ratu, poznat je po svojoj izdržljivosti i u botanici je poznat i kao "cvijet feniks."
10.40 - Ratko Mladić je zatražio kratku pauzu da ode do toaleta. Odobrena je pauza od pet minuta.
10.37 – Haški sud je našao da je učinjeno krivično djelo uzimanja talaca, odnosno uzimanja pripadnika UN kao talaca kako bi se NATO prisilio da se uzdrži od vazdušnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba.
10.35- Vijeće o genocidu u Srebrenici
Vijeće je konstatovalo da je na području Srebrenice bilo zločina genocida, progona, i nehumanog djelovanja prisilnog premještanja. Za nekoliko incidenata utvrđeno je istrebljavanje i nehumano djelo prisilnog premještanja.
Vijeće je konstatovalo da je Mladić bio na raznim položajima u JNA i od maja 1992 bio na dužnosti glavnog komandatanta vojske RS.
Vijeće je utvrdilo da je postojao udruženi poduhvat da se muslimani i Hrvati trajno ukolone sa terirorije.
Ocijenivši izjave i ponašanje rukovodnstva BiH i Srba dokazi ne idu u prilog da je genocid bio cilj udruženog zločinačkog poduhvata.
Vijeće je utvrdilo da su fizički izvršioci izvršili radnje koje su po definiciji genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici. Konstatovalo je da su oni namjeravlali da unište muslimane u Srebrenici koji su činili dio zaštićene grupe. Nad njima su počinjena krivična djela genocida, istrebljivanja, premještanja, ubistava.
10.27 - Mladić uzosmjeh odamahuje glavom tokom izlaganjao Srebrenici
Mladić odmahuje glavom tokom Orijevog izlaganja o Srebrenici. On je uz osmjeh odmahnuo glavom kada je vijeće iznijelo tvrdnju da je nakon odluka koje su potpisali Karadžić i Mladić postojala jasna namjera bila da se Srebrenica "isprazni" i da se pretvori u srpsku teritoriju.
Ratko Mladic shakes his head at accusations of "removing Muslims and Croats" through "persecution, extermination, murder and deportation" pic.twitter.com/gByxKWQwW3
— Sky News (@SkyNews) November 22, 2017
10. 24 - Vijeće razmatra tačku optužnice koja se tiče Srebrenice. Sudija je proitao da je Ratko Mladić marta 1995. godine naredio korpusu da stvore uslove potpune nepodnošljivosti za živit građana Srebrenice. Dana 31.marta Mladić je potpisao direktivu broj 7 koja je pretočena u operativne vojne zadatke, približno 15 do 20 dana dok nije zauzeta Srebrenica. Mladić je naredio da bude ispražnjena od stanovništa, i da se područje pretvori u srpsko.
Napad je započeo 6. jula, a već 11. jula su ušli u grad Srebrebnicu. Tokom napada su spaljivane kuće muslimana i džamije. Hiljde muslimana je pobjeglo u Potočare koje su koristile snage UN. Žene i djeca su masovno pobjegli u Potočare, a muškarci u Tuzlu.
Velika većina vojno sposebnih mušakaraca je pobjegla pješice iz enklave. Na dan 12, jula u Potočirama se okupilo 25.000- 30.000 civila, pet odasto su bili voijno sposobni muškarci. Vladala je oskudica hrane i vode. ljudi su bili iscrpljeni i uplašeni, Srpske snage su granatirale u blizini baze.
Dana 11, 12. jula u hotelu u Bratuncu su održana tri sastanka između VS , oficira Umprofora i predstavnika muslimana. Razgovaralo se evakuaciji. Dana 17. jula 1955. je potpisan dokument da će VRS evakuisati civile u opštinu Baranja. U peripodu od 12- 14 jula VRS organizovao je prevoz 25.000 bosanksih muslana, uglavnom žena i djece, staraca na teritoriju pod kontrolom armije BiH. Vojnici, bosanski Srbi su odvajali vojno sposobne muškarce, a među njima je bilo i dječaka od 12 godina. To odvajanje je bilo agresivno. Muškarci su kamionima i autobusima odvezeni. Mnogi od njih se nikada nisu vratili.
Vijeće je konstatovalo da su zarobljenike vrijeđali, tukli, tjerali da pjevaju srpke pjesmne. Sistematski su poubijali nekoliko hiljada muslimanskih dječaka i muškaraca, i to u razmaku od nekoliko dana.
10.18 - Sudija iznosi zaključak po tački 1. optužnice. Genocid u šest opština. Veliki broj muslimana bio je izvrgnut ubijanju i teškim tjelesnim povredama. Vijeće je ispitalo namjeru fizičkih izvršilaca. Većina članova vijeća je konstatovala da su izvršioci u namjeravali da bosanske muslimani unište kao dio zaštićene grupe.
10. 15 - Kada je riječ o otužbama za progon, zaključno je da su mnoge osobe zatočene po rasnoj i nacionalnoj osnovi.
Zatočenici su primorani da jedni druge siluju, imali su loše higijenske uslove. U jednoj kući u opštini Foča brutalno su silovane žene i djevojiče od 12 godina. Tjerali su ih da imaju polne odnose sa više njih.
Vijeće je konstatovalo da su deportacije vršene u Banjaluci, Bijeljini, Foči, Ilidži, Novom Gradu, Palama, Prijedoru, Rogatici, Sanskom Mostu, Sokocu i Vlasenici.
10.10 - Sudija Alfons Ori čita sažetak i zaključke iz procesa, koji ne predstavljaju dio presude.
Vijeće je konstanovalo da su počinjena ubstva, da su mnoge žrtve ubijene tokom napada na nesrpska sela. Izvršavana su masovna pogubljenja. Mnogi od počinilaca pokazivali su malo poštovana za ljudske živote.
"Otprilike, 31,. maja 1995. snage bosanskih Srba se okupile u Sankskom mostu grupu muškartaca. Četvorica su ubijena prije dolaska na most, a onda su ostali priseljini da skaču u rijeku. Srpska snage su otvorile vatru , ubijeno je 28 bosanskih muškaraca", naveo je sudija.
10. 05 - Sudija je pročitao tok suđenja, kada je Mladić uhapšen, kao i po kojim je tačkama optužen.Vijeće Haškog tribunala je zasijedalo 530 dana suđenja, primljeno je na znanje više od 2.000 činjenica, sudilo se po 11 tačaka optužnice. Mladić se po dvije tačke se tereti za genocid, po pet za zločine protiv čovječnosti, po četiri tačke za kršenje zakona i običaja ratovanja.
10.00 - Mladićev branilac je na početku suđenja zamolio da da se pročita zahtjev odbrane.
"Vaš zahtjev je javni dokument i svi mogu da pročitaju šta ste napisali. vijeće je zaključilo da to ne treba ponavljati", rekao je sudija.
9.30 - Incident ispred sudnice pred presudu Mladiću
09:17 - Izricanje presude pratiće uživo oko 500 akreditovanih novinara.
09:11 - Presudu će izreći Vijeće kojim predsjedava Alfons Ori. Članovi Vijeća su Kristof Flige i Bakone Džastis Moloto.
Iako se prethodnih dana spekulisalo da li će Mladić zbog zdravstvenog stanja moći da prisustvuje izricanju presude, on je ipak danas u sudnici.
Njegov advokat Branko Lukić je ranije izjavio da se ne zna da li će Mladić moći da u kontinuitetu prisustvuje jer samo izricanje presude traje više od dva sata.
Mladić, koji je bio komandant Vojske Republike Srpske, optužen je za ratne zločine počinjene na teritoriji Bosne i Hercegovine tokom 1992. do 1995. godine.
Haško tužilaštvo je u završnoj riječi krajem prošle godine zatražilo od sudskog vijeća da Mladića osudi na doživotni zatvor, uz obrazloženje da bi kraća kazna bila "uvreda za žrtve, žive i mrtve i uvreda za pravdu", dok je odbrana tražila oslobađajuću presudu.
Optužnica Mladića tereti u dvije tačke za genocid, u pet tačaka za zločine protiv čovječnosti – progoni, istrebljivanje, ubistvo, deportacija i nehumana djela (prisilno premještanje).
U dodatne četiri tačke za kršenje zakona ili običaja ratovanja, Mladić je optužen i za ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.
Pod njegovom komandom, kako se tvrdi u optužnici, ubijeno je oko 7.000 muslimanskih zarobljenika na području Srebrenice.
Mladića terete i za granatiranje Sarajeva, kao i za logore "Omarska", "Keraterm", "Manjaca" i "Trnopolje".
Kao vrhovni komandant srpskih snaga u Bosni i Hercegovini Mladić je optužen za planiranje, podsticanje i naređivanje svih zločina koje su njegovi potčinjeni izvršili.
Prema haškoj optužnici od 8. novembra 2002. godine, Mladić se tereti za genocid, progone, istrebljenje i ubistva, deportacije i nečovječno postupanje, navodno terorisanje civila, okrutno postupanje, napade na civile, uzimanje talaca iz redova osoblja mirovne misije UN-a.
Mladić je sve optužbe negirao.
Nakon tri i po godine suđenja i još godinu dana vijećanja, prvostepenu presudu donijelo je sudsko vijeće na čelu sa sudijom Alfonsom Orijeom.
Suđenje generalu VRS počelo je u maju 2012. godine, a okončano 15. decembra 2016. godine. Mladić je uhapšen u maju 2011. godine, nakon 12 godina skrivanja u okolini Lazarevca i izručen Hagu.
Orijeovo vijeće je odbilo zahtjev Mladićevih branilaca da razmatra njegovu procesnu sposobonst (sposobnost da učestvuje u postupku) kao i da odloži izricanje presude, jer smatra da ti zahtjevi nisu osnovani.