Imperativ nove vlade u narednom periodu biće definisanje formule za ostvarivanje dinamičnog održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta po prosječnoj stopi između 3,5 i četiri odsto godišnje, koji će obezbijediti veći dohodak i zapošljavanje
Marković je, obrazlažući ekspoze pred poslanicima u Skupštini, rekao da će ključni faktor uspjeha u tom opredjeljenju biti umješnost animiranja strateških stranih investitora za realizaciju razvojnih projekata.
„Zato moramo širom otvoriti vrata za investicije, tako što će svi segmenti društva doprinijeti unaprijeđenju poslovnog ambijenta, pouzdanom i podsticajnom sistemu vladavine prava i kredibilnim institucijama koje će nastaviti proaktivnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala na svim nivoima“, saopštio je Marković.
On smatra da je neophodno stvoriti atmosferu u kojoj neće biti politikanskog i demagoškog otpora investitorima i zdravim i održivim investicijama, uz punu svijest da se samo uz takva ulaganja može ostvariti dinamičan i održiv ekonomski rast.
U dijelu makroekonomnske stabilnosti, Crna Gora, prema riječima Markovića, treba da bude fiskalno snažna i finansijski stabina država.
„Mjerama fiskalne konsolidacije nova vlada treba da obezbijedi da se tekuća javna potrošnja finansira isključivo iz izvornih prihoda, bez novog zaduživanja“, poručio je Marković.
Državna potrošnja, kako je ocijenio, mora biti racionalnija, sa manjim tekućim rashodima i većim prostorom za finansiranje kapitalnih projekata.
„U naredne četiri godine moramo trasirati put koji vodi uspostavljanju opadajućeg trenda budžetskog deficita i javnog duga i vraćanju u granice Mastriških kriterijuma. To će podrazumijevati mjere usmjerene na efikasniju naplatu poreskog duga, redovnost izmirivanja poreskih obaveza i nultu toleranciju prema sivoj ekonomiji“, saopštio je Marković.
U dijelu razvoja infrastrukture i realizacije razvojnih projekata, vlada će, kako je najavio, posvetiti posebnu pažnju kontinuiranom razvoju infrastrukture, posebno one koja će Crnu Goru povezati sa međunarodnim okruženjem i učiniti je dostupnijom.
„Kroz lakši pristup električnoj energiji i bolje i brže saobraćajne veze, eliminisaćemo prepreke za ubrzani rast i razvoj, unaprijediti poslovno okruženje i podstaći veći priliv investicija u sve sektore crnogorske ekonomije“, dodao je Marković.
On je podsjetio da su u prethodnom periodu pokrenuti važni infrastukturni projekti, među kojima su izgradnja autoputa Bar- Boljare, postavljanje podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, izgradnja drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, kao i malih hidroelektrana i vjetroelektrana.
Marković je rekao da nova vlada, u sektoru turizma, namjerava da stvori uslove za realizaciju projekata na prioritetnim turističkim lokacijama, kao što su Buljarica, Kraljičina plaža, Maljevik, Velika plaža i hercegnovski dio Luštice.
„Investiraćemo u turističku i saobaćajnu infrastrukturu sjevernog regiona i dati impluls realizaciji projekata na prostoru Bjelasice, Komova, Durmitora i Hajle“, dodao je Marković.
Što se tiče poljoprivrede, on smatra da veza između tog i sektora turizma pruža osnovu za razvoj ruralnih oblasti, kroz primjenu agroekoloških mjera, podsticaja za proizvodnju kvalitetnih poljoprivrendih proizvoda, održivo korišćenje šusmog zemljišta i očuvanje i unaprijeđenje ruralnog naslijeđa.
„Naš cilj je da crnogorske pojoprivrednike do 2020. godine spremimo za izazov članstva u EU, modernizujemo njihovu proizvodnju, povećamo produktivnost poljoprivrednih gazdinstava i uvedemo više standarde bezbjednosti hrane“, saopštio je Marković.
Kada je riječ o prerađivačkoj industirji, nova vlada će, prema njegovim riječima, snažnije destimulisati izvoz drvne sirovine i povećati investicije u drvnu industriju.
„Preispitaćemo postojeći model koncesija, uvesti nove modele i uslove njihovog korišćenja“, dodao je Marković.
On je naveo da će vlada u naredne četiri godine podsticati diversifikaciju proizvodnih programa i veći nivo prerade u svim industrijskim postrojenjima, čime će se doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, povećanju proizvodnje i stvaranju nove vrijednosti.
Marković je rekao da će jedan od najkompleksnijih izazova u narednom periodu biti politika ravnomjernog regionalnog razvoja.
„Prioritet mora biti uspješna implementacija politike dodatnih podsticaja biznisu, koja treba da doprinese rješavanju rastuće nezaposlenosti“, saopštio je Marković.
Vlada, setom reformskih mjera, namjerava i da unaprijedi poslovni ambijent.
„U tom smislu unaprijeđivaćemo poslovni ambijent u dijelu zaštite vlasničkih prava, efikasnosti izvršenja ugovora i efikasnijeg rada katastra, izdavanja građevinskih dozvola i racionalizacije troškova komunalnih i drugih naknada na lokalnom nivou“, kazao je Marković.
On je dodao da je zadržavanje postojećih poreskih stopa, koje karakteriše manje oporezivanje rada i dohotka, uz povećanje efikasnosti poreske administracije, odnosno očuvanje konkurentnog i predvidivog poreskog sistema, krucijalno za fiskalnu stabilnost zemlje.
Vlada će posebnu pažnju posvetiti većoj efikasnosti poreske administracije i smanjenju sive ekonomije, čime će se doprinijeti povećanju broja preduzeća i novih radnih mjesta u realnom sektoru.
„Cilj nam je da stvorimo više šansi za zapošljavaje naročito mladih ljudi i osjetljivih grupa stanovništva. Nastavićemo aktivnu politiku zapošljavanja koja uključuje kreditnu i grant podršku za angažovanje mladih, kao i podršku kroz programe samozapošljavanja i obuka za dugoročno nezaposlene“, kazao je Marković.
Marković je najavio i da Vlada planira reforme u penzionom sistemu.