U parlamentu će biti formirana radna grupa koja će se baviti izbornim zakonodavstvom, zloupotrebom državnih resursa i medija, dogovoreno je na sastanku koji je sazvao predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić.
Krivokapić je nakon sastanka rekao da će radnu grupu činiti predstavnici političkih subjekata koji su se odazvali pozivu na dijalog. On je novinarima u parlamentu rekao da će dijalog biti nastavljen na nivou predsjednika partija, i da će naredni sastanak biti održan najkasnije 21. decembra. Prema Krivokapićevim riječima, prihvaćen je predloženi koncept da se dijalog sprovodi u dvije faze.
"Prva je do 21. decembra, a druga se odnosi na pravno politički okvir i može se već 21. otvoriti", dodao je Krivokapić. On je naveo da radna grupa nije sriktno limitirana.
„Pored onoga što je implementacija postojećeg, biće moguće ponovo otvoriti i zakonodavstvo ako je nešto neophodno i ako je nešto velika prepreka za uspostavljanje povjerenja“, rekao je Krivokapić i pojasnio da će predsjedavati radnom grupom, dok se ne ustanovi koopredsjedavanje između vlasti i opozicije.
Krivokapić je dodao da će u radnoj grupi svaka partija imati jednog predstavnika. Upitan da li formiranje radne grupe znači suspenziju odbora za praćenje izbornog zaknodavstva, Krivokapić je odgovorio da je to očigledno.
„Tim prje što nijesmo uspjeli da ga formiramo, taj će posao u širem obimu preuzeti radna grupa“, poručio je on.
Krivokpić je naveo da je šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Mitja Drobnič, sastanku prisustvovao ne kao učesnik, već "kao partner u vrlo važnom procesu za uspostavlenje temeljnog modela demokratije, a to je nesporna, slobodno izražena volja građana kao osnov svih legitimiteta, a samim tim i demokratije".On je rekao da će u ekspertskom dijelu dijaloga uključiti i predstavnike Evropske komisje, OEBS-a, i sve koji mogu pomoći.
Upitan kako komentariše odustvo Demokratskog fronta (DF), Krivokapić je kazao da "par sati ništa ne znači u nagomilavanju godina nepovjerenja".
„Za sada DF nije sa nama, ali kada dođe pitanje koje njih interesuje, a to je pravno politički model za implementaciju dogovorenog, možda će se priključiti“, smatra Krivokapić.
Prema njegovim riječima, mnogo je veća šansa da se DF priključi ako politički subjekti koji ulaze u proces budu pokazali punu ozbiljnost i posvećenost, i ako taj proces bude uspješan.
„Računam da je DF demokratska strukura koja neće moći da zanemari dostugnuća političkog dijaloga, i ako ta dostignuća budu postojala oni će nam se pridružiti“, rekao je Krivokapić.
Upitan da li je ko na sastanku pokrenuo pitanje prelazne vlade, on je kazao da su gotovo svi predstvanici opozicije otvorili to pitanje.
Prema njegovim riječima, stav lidera Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića o prelaznoj vladi je ostao nepromijenjen.
Upitan o datumu parlamentarnih izbora, on je kazao da će to biti rezultat svega i da je krajnji rok oktobar.
“Ako bude povjerenja, datum je manje važan, ako nema povjerenja svi će datumi biti sporni”, ocijenio je Krivokapić.
Komentarišući verbalni sukob lidera Demokratske Crne Gore Alekse Bečića i Đukanovića, Krivokapić je kazao da je njegova dužnost da čitav proces drži u dobrom povjerenju.
„Sve što se bude dešavalo iza zatvorenih vrata biće dio naše zajedničke rabote u kojoj ima i boljih i gorih trenutaka, a mjeriće nas rezultat“, naveo je on.
Bečić je kazao da je zadovoljan zbog prisustva Drobniča u dijalogu jer je to, kako je naveo, bio uslov da Demokrate pregovaraju.
On je dodao da je tačno je da se verbalno sukobio sa Đukanovićem.
“Zahvaljujući njegovim neprimjerenim, nekulturnim opservacijama prilkom mog izlaganja. Ja prekinuo izlaganje i saopštio sam mu da mu je zadnji put da mi se tako obraća, jer nema tog majčinog sina kome ću dozvoliti da na taj način komunicira sa mnom”, pojasnio je Bečić.
On smatra da je Đukanoviću podsjećanje na 800 miliona eura koje su “iscurele” kroz Kombinat aluminijuma Podgorica bili inicijalna kapisla.
Bečić je dodao da Demokratska Crna Gora želi dijalog, suštinska, efikasna, primjenjiva, održiva i prihvatljiva rješenja koja će voditi stvaranju fer i demokratskih izbora.
"Siguran sam da će na tim izborima lak zadatak biti na građanima Crne Gore. Glas protiv Đukanovića je glas za spas Crne Gore”, poručio je on.
Lider Demosa Miodrag Lekić, ukazao je na dva dijela dijaloga.
Prema njegovim riječima, prvi se odnosi na primjenu izbornog zakonodavstva, a drugi na pravno politički model koji bi upravljao tim mehanizmom, a tu je, navo je on, otvoren prostor za prelaznu vladu.
“Premijer je odbacio te mogućnosti. On je rekao da nema krize u Crnoj Gorii, da nije ni institucijonalna, ni ekonomska ni izborna, nakon čega se nametnulo kao jedino rješenje sastanka da preuzme odgovornost ako nemamo nikakav most ka traženju rješenja”, precizirao je Lekić
On je kazao da je u drugom dijelu sastanka došlo do određene promjene i do toga da Crna Gora ima elemente krize.
Lekić je je poručio da bi što prije svi trebalo da preuzmu javnu odgovornost.
Lider Građanskog pokreta URA, Žarko Rakčević, naveo je da svi različito vide stanje u Crnoj Gori.
"Naše su ocjene da u Crnoj Gori postoji duboka politička, ekonomska i institucionalna kriza i dobro je da će tokom narednog mjeseca pokušati da se napravi društveni konsenzus oko toga da građani Crne Gore na slobodan način izraze političu volju, pa za koga god bilo”, kazao je Rakčević.
Upitan da li vjeruje u iskrenost dijaloga i vjeruje li da se problemi mogu njime riješiti, Rakčević je odgovorio potvrdno.
"Ja vjerujem u dijalog i vjerujem da u Crnoj Gori svi odgovorni ljudi žele da se dijalogom dođe do rješenja krize" , poručio je on.
Dijalogu koji je inicirao predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, prisustvuje i šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič, dok su lideri Demokratskog fronta saopštili da neće učestvovati. Dijalogu su prisustvovali predsjednici Demokratske partije socijalista, Socijalističke narodne partije, Pozitivne Crne Gore, DEMOS-a, Demokratske Crne Gore, Građanskog pokreta URA Milo Đukanović, Srđan Milić, Darko Pajović, Miodrag Lekić, Aleksa Bečić, Žarko Rakčević.
Na sastanku su bili predsjednici Bošnjačke stranke, Force, Albanske alternative i Hrvatske građanske inicijative Rafet Husović, Nazif Cungu, Đerđ Camaj, Marija Vučinović i potpredsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević.
Krivokapić je predložio da se da se u prvoj fazi dijaloga analiziraju zakonske izborne regulative i njihova puna implementacija, kao i razmatranje drugih aspekata unaprjeđenja izbornog procesa u svim oblastima koje utiču na izgradnju izbornog povjerenja. Druga faza odnosi se na razmatranje pravno-političkog modela koji će obezbijediti implementaciju dogovorenih rješenja.