SAD i Izrael započeli su rat protiv Irana, a Tramp postavlja ambiciozne ciljeve. Pročitajte kako se situacija razvija nakon mjesec dana sukoba.
Bijela kuća nastavlja da tvrdi da postiže velike uspjehe u tekućim operacijama u Iran, koje su sada ušle u drugi mjesec. Ciljevi rata, čini se, stalno se mijenjaju, ali koliko je Vašington zaista bio uspješan do sada?
Prošao je mjesec dana otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli prve udare na Iran, čime je započet rat koji je destabilizovao region, poremetio globalne lance snabdijevanja i izazvao međunarodnu krizu cijena nafte, dok se napadi na energetsku infrastrukturu nastavljaju, a pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz ostaje zatvoren, piše Euronews.
Američki predsjednik Donald Trump iznio je pet ciljeva koje Vašington treba da ostvari prije okončanja rata sa Iranom. Međutim, sada, mjesec dana kasnije, nagovijestio je da bi SAD uskoro mogle da „smanjuju“ svoje operacije, iako neki od ključnih ciljeva ostaju nejasni ili neispunjeni.
Prema većini procjena, američki i izraelski napadi značajno su oslabili vojne kapacitete Irana i ubili brojne visoke lidere. Ipak, ti taktički uspjesi ne znače nužno i ostvarenje svih strateških ciljeva predsjednika.
Neki od tih ciljeva teško su dostižni, a ako SAD odustanu sa nedovršenim planovima, dok iranska Revolucionarna garda ostane na vlasti, Tramp bi mogao da se suoči sa političkim posljedicama kod kuće i globalnim pitanjima o tome šta je zapravo postignuto njegovom odlukom da pokrene rat koji je uzdrmao Bliski istok i svjetsku ekonomiju.
Predsjednik SAD uporno tvrdi da operacije u Iranu premašuju očekivanja i po uspjehu i po brzini.
Jedan od glavnih ciljeva bio je potpuno uništenje iranskih raketnih kapaciteta i „sravnjivanje njihove raketne industrije sa zemljom“.
Administracija tvrdi da su ti kapaciteti značajno oslabljeni, ali Iran i dalje lansira rakete i dronove, uključujući napade na Izrael, čak i dok Tramp tvrdi da su pregovori u toku.
On je naveo da je oko 90 odsto iranskih raketa i lansera uništeno, kao i da su fabrike dronova i raketa „u velikom padu“.
Ipak, posljednjih dana napadi Irana djeluju pojačano, uključujući redovne udare na Izrael i zalivske države koje ugošćavaju američke baze.
Uoči isteka prvog mjeseca rata, raketni napad na američku bazu u Saudijska Arabija ranio je deset američkih vojnika i oštetio nekoliko aviona.
„Uništiti iransku odbrambenu industriju“
Ovaj cilj se ponekad navodio zasebno, a ponekad kao dio uništavanja raketnih kapaciteta. SAD su gađale fabrike oružja i postrojenja za proizvodnju raketa i dronova.
Ipak, Iran nastavlja napade i tvrdi da može da ratuje koliko god bude potrebno. Analitičari smatraju da je ovaj cilj teško ostvariv, jer se takvo oružje može proizvoditi u manjim objektima i u velikim količinama.
„Eliminisati njihovu mornaricu i vazduhoplovstvo“
SAD i Izrael brzo su uspostavili vazdušnu nadmoć nad Iranom. Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je uništeno ili oštećeno više od 150 iranskih plovila.
Ipak, nije jasno koliko je snaga Irana preostalo, niti da li su postavljene mine u Ormuskom moreuzu, koji je i dalje poremećen za brodski saobraćaj.
„Nikada ne dozvoliti Iranu da se približi nuklearnom kapacitetu“
Tramp je ranije tvrdio da je iranski nuklearni program „uništen“, ali su njegovi saradnici kasnije upozorili da je Iran bio svega nekoliko nedjelja udaljen od izrade bombe.
Iranski mediji su objavili da su nuklearna postrojenja napadnuta, uključujući fabrike teške vode i „žutog kolača“ materijala. Izrael je potvrdio da stoji iza tih napada.
Jedno od ključnih pitanja je da li će SAD pokušati da zaplijene ili unište oko 440 kilograma obogaćenog uranijuma koji Iran posjeduje. Tramp je najavio da bi SAD mogle da ga preuzmu, ali samo u okviru dogovora sa Iranom. Bez toga, takva operacija bi bila veoma rizična i zahtijevala bi veliki broj vojnika na terenu.
„Zaštita saveznika na Bliskom istoku“
Tramp je dodao i peti cilj: zaštitu saveznika poput Izraela, Saudijske Arabije, Katara, UAE, Bahreina i Kuvajta, kao i kontrolu Ormuskog moreuza.
Nije jasno koliko daleko su SAD spremne da idu u toj zaštiti, jer Iran i dalje uspijeva da napada te zemlje. Takođe, Tramp je više puta mijenjao stav o tome da li SAD treba da učestvuju u obezbjeđivanju moreuza.
Dodatno je produžio rok Iranu da ponovo otvori moreuz, sada do 6. aprila.
Dodatni ciljevi koji nijesu na listi
Tramp je govorio i o promjeni režima u Iranu, pozivajući narod da preuzme vlast nakon napada u kojima je ubijen vrhovni vođa Ali Hamnei i dio vrha vlasti.
Iako promjena režima nikada nije zvanično proglašena ciljem, administracija jasno želi kraj teokratske vlasti. Tramp je čak rekao da je režim „uglavnom uništen“.
Ipak, Vašington sada tvrdi da vodi razgovore sa djelovima iste iranske vlasti kako bi brzo okončao sukob i ponovo otvorio Ormuski moreuz, dok Iran javno negira pregovore.
Takođe, Tramp je ranije govorio o cilju da se Iranu oduzme mogućnost finansiranja savezničkih oružanih grupa u regionu, poput Hamasa, Hezbolaha i drugih. Međutim, o napretku u tom pravcu ima malo informacija.
Bijela kuća tvrdi da je sprečavanje destabilizacije regiona od strane iranskih saveznika i dalje ključni cilj, uz ocjenu da ti akteri „jedva pružaju otpor“ zbog snage američke vojske, piše Euronews.