Ruski predsjednik na zatvorenom sastanku zatražio “donacije”, dok Kremlj tvrdi da je riječ o dobrovoljnoj pomoći biznismena
Predsjednik Rusije Vladimir Putin navodno je održao zatvoreni sastanak sa najbogatijim ruskim biznismenima, od kojih je zatražio značajne finansijske doprinose za državu, objavili su “Fajnenšel tajms” i ruski nezavisni medij “The Bell”.
Prema tim navodima, Putin je poručio da su Rusiji potrebna dodatna sredstva kako bi nastavila ratne operacije u Ukrajini, posebno s ciljem preuzimanja kontrole nad ostatkom regiona Donbasa. Dodao je da odbijanje Kijeva da se povuče iz ključnih industrijskih oblasti zahtijeva intenziviranje vojnih aktivnosti.
Ovo je, kako se navodi, prvi put da se Putin lično obratio oligarsima sa zahtjevom za finansijsku podršku, iako je država i ranije pokušavala da kroz različite mehanizme obezbijedi sredstva od velikih kompanija.
Među prvima koji su reagovali bio je milijarder Sulejman Kerimov, koji je, prema izvještajima, obećao donaciju od 100 milijardi rubalja. Sličan potez najavio je i Oleg Deripaska, dok se očekuje da će i drugi slijediti njihov primjer.
Kremlj je, međutim, demantovao tvrdnje da je riječ o inicijativi predsjednika. Portparol Dmitrij Peskov kazao je da je jedan od oligarha samostalno odlučio da donira “veoma veliku sumu novca”, te da je država samo pozdravila takvu odluku.
U pozadini svega nalazi se sve teža ekonomska situacija u Rusiji, usljed rasta vojnih troškova. Udio vojne potrošnje u BDP-u premašio je sedam odsto, dok je za odbranu u 2025. godini izdvojeno rekordnih 13,5 biliona rubalja.
Kako prenosi “The Bell”, ideju o većem angažovanju biznisa u finansiranju države navodno je inicirao Igor Sečin, dugogodišnji Putinov saradnik i direktor državne energetske kompanije Rosnjeft.
Istovremeno, ruski budžet suočava se sa rastućim pritiscima – već u prva dva mjeseca 2026. deficit je dostigao više od 90 odsto planiranog godišnjeg nivoa. Vlada razmatra i smanjenje javne potrošnje, nakon ranijih povećanja poreza.
Iako Rusija trenutno bilježi povećane prihode od izvoza nafte, usljed rasta globalne potražnje, posebno zbog sukoba na Bliskom istoku, fiskalni izazovi ostaju izraženi.
Ruski oligarsi su, prema ocjenama analitičara, naučili da lojalnost Kremlju donosi poslovne benefite, dok protivljenje može dovesti do gubitka imovine ili egzila, što dodatno objašnjava njihovu spremnost da odgovore na zahtjeve vlasti.