Evropska centralna banka je oštro protiv da se Grcima reprogramira dug jer bi to, i u najmanjoj mjeri, moglo da ugrozi stabilnost evrozone
Međunarodni monetarni fond upozorio je danas da će napori Grčke da ispliva iz finansijskih problema biti neuspješni ukoliko ta zemlja naglo ne ubrza reforme, dok je Evropska centralna banka negativno reagovala na predlog da bi reprogram duga mogao da bude rješenje za probleme zvanične Atine.
Ministri finansija Evropske unije su juče prekršili tabu i prvi put priznali da će biti potrebna neka vrsta reprograma duga Grčke, koji je jednak oko 150 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te zemlje i jedan od najvećih u svijetu, prenio je Rojters.
Ministri su takođe dodali da postoji mogućnost da zatraže od privatnih investitora da dobrovoljno pristanu na produženje roka dospjeća grčkih obveznica, ali su takođe istakli da je prioritet ubrzanje reformi u toj prezaduženoj zemlji.
"Program izlaska iz krize neće biti uspješan bez odlučnog ubrzanja strukturnih reformi tokom narednih mjeseci", izjavio je danas predstavnik MMF-a koji prati privredni napredak Grčke, Pol Tomsen, na konferenciji za novinare u Atini.
U skladu sa uslovima finansijske pomoći, zvanična Atina treba ove godine da smanji svoj budžetski deficit na 7,6 odsto BDP-a. Međutim, Tomsen upozorava da bez dodatnih mjera deficit neće pasti ispod deset odsto.
ECB, koja posjeduje grčke obveznice u vrijednosti od oko 50 milijardi evra, upozorila je da bi čak i "blagi reprogram" duga te zemlje ugrozio stabilnost evrozone.
"Protivim se blagom reprogramu zato što ne znam šta to znači. Niko ne zna šta to znači", izjavio je danas u Milanu član izvršnog odbora Banke Lorenco Bini-Smagi.
Drugi član tog odbora, Jirgen Štark, upozorio je na istoj konferenciji za štampu u Atini kao i Tomsen da je reprogram duga recept za katastrofu i da je iluzija misliti da bi to riješilo probleme Grčke.
Potpredsjednik ECB Viktor Konstansio upozorio je na "ogromne posljedice" reprograma i dodao da bi to trebalo da se sprovede samo kao posljednja mjera.
Međutim, evropski političari su izloženi pritisku poreskih obveznika koji žele da paket pomoći obuhvati i one banke koje su posljednjih godina kupovale grčke obveznice.
(Tanjug)