Šverceri sve maštovitiji u pokušajima da nadmudre carinike koji cesto prisustvuju situacijama slicnim scenama iz akcionih filmova
Na skrovitim mjestima carinici pronalaze sve - od hrane, ljekova, narkotika, automobila, novca i životinja do djelova za avione.
"Maštovitost u pokušajima krijumčarenja nema granica. Droga se švercuje kao na filmovima - određena količina se guta, pa se po prelasku državne granice uzimaju laksativi, izbacuje iz organizma i tako dolazi na tržište", ispričao je Tanjugu načelnik Odeljenja za sprečavanje krijumčarenja Uprave carina Predrag Đurović.
To je, prema njegovim riječima, samo jedan od bizarnijih načina šverca.
"Gutači droge" sve češće se mogu sresti u avionima, koji su postali "raj" za krijumčarenje sitnica, ali velike materijalne vrijednosti - dijamanata, nakita, mobilnih telefona, satova...
Prije nekoliko mjeseci, na Aerodromu "Nikola Tesla" spriječen je pokušaj šverca skoro tri kilograma kokaina, skrivenog u gitari, koji je doputovala iz Dominikanske Republike, letom preko Pariza. Nekoliko kilograma droge Francuzima je - "promaklo".
Lista zaplenjenih proizvoda na beogradskom aerodromu "obogaćena" je oralnim gelom za potenciju "kamagra", koji potiče iz Indije, a po sastavu i dejstvu odgovara mnogo skupljoj i poznatijoj "vijagri".
Putnik, koji je preko Istanbula za Beograd doputovao iz Iraka, imao je, prema procjeni carinika, znatno više "kamagre" nego što je dozvoljeno, odnosno više nego što mu je potrebno za "ličnu upotrebu".
"Predmet šverca i krijumčarenja je sve ono na čemu može da se zaradi od hrane, odjeće, obuće, tehnike, automobila, droge, novca, cigareta, ljekova, alkohola do djelova za avione", naveo je Đurović.
Tezu da se "najhrabriji" odlučuju za krijumčarenje droge, posredno je potvrdio i Đurović koji je podsjetio da se Srbija nalazi na, takozvanoj, balkanskoj ruti šverca narkotika. Kritični, ali ne značajno više od ostalih, su izlazi iz zemlje prema zapadnoj Evropi, Hrvatskoj, prelaz kod Dimitrovgrada, kao i administartivna linija sa Kosovom.
Prema riječima Đurovića, u poslednje vrijeme šverc cigareta je ponovo postao veliki problem, jer su one u Srbiji jeftinije nego u državama regiona, pa ta razlika švercerima donosi dobru zaradu.
Cigarete "putuju" ka zemljama Evropske unije, Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj organizovano i stihijski, pa i "zelenim graničnim pojasom".
U saradnji sa rumunskim kolegama srpski carinici su nedavno nedaleko od graničnog prelaza Vatin, kod Vršca, sprečili pokušaj nelegalnog "prebacivanja" 2.000 boksova "fasta". Šverceri su uhvaćeni "na djelu" - na srpskoj strani u žbunju je pronađeno četiri kartona (200 boksova) cigareta, a preostalih 36 bilo je već utovareno u zaprežna kola na rumunskoj strani.
Đurović je ukazao da se "na crno" uvozi i brendirana roba, ali da je većina poznatih robnih marki preko Odeljenja za zaštitu intelektualne svojine u Upravi carina zaštitila svoje interese. Ipak, šverceri vešto "prate trendove" i "osluškuju" tržište, a često u zemlju dopreme garderobu bez oznake, pa je onda "markiraju".
Tekstil je najčešće porijeklom iz Turske, Indije i Kine.
U Beogradu je, nedavno, otkriveno oko 60.000 neprijavljenih kaiševa, a gotovo polovina je imala oznake poznatih svjetskih brendova "Versace", "Guči" i "Emporio Armani", pa se sumnjalo u povredu prava zaštite intelektualne svojine.
Đurović je naveo da šverceri "robu" skrivaju u rezervoarima, flašama, prašku za veš, sendvičima, ambalaži od soka..., a svojevremeno su zaplenjeni stereoidi sakriveni u knjizi Jevanđelja.
Međutim, nemaju svi krijumčari razvijenu maštu, pa tako carinicima nije bilo teško da pronađu "Svarovski" kristale "sakrivene" u koferu sa garderobom.
U strahu da će ih trema "odati" na granici, šverceri pribegavaju različitim tehnikama kako bi prevarili carinike, pa tako neki od njih pred dolazak na prelaz popiju ljekove za smirenje ili rasplaču mališane, sa kojima putuju, da bi "prošli preko reda".
U Upravi carina navode da su brodovi "pogodni" za šverc nafte, putnički automobili i kamioni za "sve i svašta", dok se autobusom i vozom najčešće "prenose" cigarete.
Šverceri su vozom pokušali u Srbiju da "prebace" i opremu za kontrolu ispravnosti mjernih i upravljačkih uređaja na avionima, vrijednosti oko 20.000 eura, ali je taj pokušaj osujećen na Železničkoj stanici Šid.
Krijumčari se i novac.
Najpoznatiji je slučaj iz 2004. godine kada je na Gradini zaplijenjeno tri miliona eura, a na istom graničnom prelazu nedavno spriječen i pokušaj šverca 100.000 falsifikovanih američkih dolara, skrivenih na dnu kartonske kutije, dobro "zakamufliranih" starim novinama i sitnim alatom, koji je pronađen u gepeku automobila.
Na državnim granicama često "ostaju" i zaštićene životinjske i biljne vrste, koje su, kao i umetnine, nerijetko predmet šverca, a svojevremeno je veliku medijsku pažnju izazvala zaplena sedam izuzetno vrijednih slika na Aerodromu "Nikola Tesla".
Naime, Zemunac, koji je doputovao letom iz Kopenhagena, pored carinika je pokušao da "provuče" djela poznatih autora Petra Lubarde, Milana Konjovića i Jefte Perića, za koje je tvrdio da su njegovo vlasništvo i da ih je prije nekoliko godina iznio iz zemlje. Na njegovu žalost, kažu u Upravi carina, tu tvrdnju nije potkrepio i odgovarajućim dokazima.
Đurović je naglasio da više faktora utiče na to koliko će kontrola putnika biti detaljna, a carinici kažu da je intuicija presudna.
"Tu je više faktora, od analize rizika, preko softverskog rješenja za praćenje robe, kamiona i porijekla proizvoda, obaveštajni rad, kao i razmjena podataka sa drugim državnim organima i carinicima", objasnio je, a ponekad, kažu u Carini, ima i dojava.
U toku sezone, kontrola u putničkom saobraćaju je veoma zahtjevna, jer su carinici, priča Đurović, pod pritiskom da ubrzaju saobraćaj, kako bi se izbjegle gužve na putevima, jer za detaljnu kontrolu jednog vozila treba oko tri sata. Šverceri upravo "igraju na tu kartu".
"Oni na granicu nikada neće doći u srijedu u 12 sati, kada na prelazu nema nikoga, već u špicu, kada ima 200 vozila, pa ako vide da se sva detaljno provjeravaju, izvućiće se iz kolone", precizirao je sagovornik Tanjuga.
Đurović je istakao da se radi na unapređenju sistema kontole i da u Upravi carina "iščekuju" realizaciju ugovora između Kine i Srbije, kojim je predviđena nabavka 10 najsavremenijih rentgen uređaja.
"Više robe ćemo kontrolisati, a manje vremena potrošiti. Uprava carina trenutno ima rentgene koji se u svijetu mogu jedino naći na meksičko - američkoj granici, ali tamo nisu u upotrebi", dodao je on.
Iako je dio opreme zastareo, u Upravi carina su svjesni da se Srbija nalazi u nepovoljnoj ekonomskoj situaciji i zadovoljni su onim čime raspolažu, pa, kaže Đurović, kada imaju sredstava i sami nabavljaju nove uređaje kako bi unapredili sistem kontrole.
(Tanjug)