Novo istraživanje pokazalo je da je mozak poput široko povezane mreže veoma slične Internetu
To se kosi sa dosadašnjim shvatanjem o strukturi mozga kao hijerarhijski organizovanoj kompaniji.
Savremena tehnika praćenja signala u pojedinim dijelovima mozga pokazala je da postoje veze i između naizgled nepovezanih dijelova mozga.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, moglo bi da posluži za mapiranje cjelokupnog nervnog sistema, prenosi BBC.
Lari Svanson i Ričard Tomson sa Univerziteta Južne Kalifornije u Los Anđelesu, uspjeli su da izoluju mali dio mišjeg mozga u predjelu pod nazivom nucleus ačumbens koji se povezuje sa doživljavanjem zadovoljstva.
Njihova tehnika zasniva se na ubrizgavanju, u tačno određenim tačkama moždanog tkiva, "trejsera" - molekula za praćenje koji ne utiču na kretanje signala kroz tkivo, ali se mogu osvjetliti i identifikovati pomoću mikroskopa.
Istraživači su istovremeno ubrizgali dva trejsera u udređenu tačku: jedan koji pokazuje gdje signali odlaze i drugi koji pokazuje odakle signali dolaze. Ovaj pristup pokazao je četiri nivoa povezivanja.
Da mozak ima hjerarhiski organizovanu strukturu poput neke velike kompanije, kao što su neurolozi dugo verovali, dijagrami bi pokazivali prave linije iz nezavisnih dijelova ka jednom centru za procesuiranje podataka, do "direktora kompanije".
Dvojica američkih naučnika su, međutim, uočila da postoje svojevrsne "petlje" kojima se direktno povezuju dijelovi mozga za koje se dosad nije znalo da međusobno komuniciraju što više odgovara modelu široke mreže kakav je Internet.
Dio mozga koju su istraživači proučavali ukazuje na postojanje mreže kojom su obuhvaćeni delovi koji se povezuju sa stresom, apetitom i depresijom.
Ovako gusto povezana struktura mozga mogla bi da predstavlja moćno sredstvo u analizi rada mozga pri procesuiranju informacija. O ovakvoj strukturi su se već neko vreme iznosile hipoteze u naučnom svetu, ali ona dosad nije bila eksperimentalno demonstrirana.
Istraživanje je pomoglo da se rasvijetli tek jedan od ogromnog broja konekcija prisutnih čak i u mozgu malog sisara. Postepenim mapiranjem regija u mozgu doćiće se do daleko veće slike, navode naučnici.
Ovakav dijagram bi nesumnjivo bio izuzetno komplikovan i veliko je pitanje u kom stepenu bi mogao da rasvijetli delikatna pitanja svesti i spoznaje.
"Zasad nemamo nikakvu ideju, ali postoji direktna analogija sa Projektom ljudskog genoma - vjera da bi poznavanje cijelog niza ljudskog DNK mogla da bude kamen temeljac biologije bez obzira koliko bi u praksi trajala realizacija tog saznanja", kazao je Svanson.
(Tanjug)