Da li doza veselog zadirkivanja ili smijeha može biti korisna da se teškoće i napori lakše savladaju?
Bez muke nema nauke ili bez bola nema pobjede, nema uspjeha - česte su mantre koje ljudi koriste da bi se motivisali na rad ili napore u obrazovanju ili u teretanama. Ali da li doza veselog zadirkivanja ili smijeha može biti korisna da se teškoće i napori lakše savladaju?
Li Berk, profesor psihologije na Loma Linda Univerzitetu u Kaliforniji tvrdi da može.
Da bi otkrio zdravstvene koristi smijeha na ljudski organizam, Berk je grupi od 14 dobrovoljaca prikazao dvadesetominutni kolaž najkomičnijhih scena iz nekoliko rijaliti programa na televiziji. Pritom je mjerio njihov krvni pritisak i nivo holesterola prije i posle gledanja komičnih scena.
Rezultati koje je ovih dana predstavio na godišnjoj konferenciji Asocijacije američkih psihoiloga u San Francisku trebalo bi da donesu smijeh svim poklonicima parole "lako ćemo". Jer, za vrijeme "vežbe kikotanja", kod svih učesnika testa padao je sistolni krvi pritisak i snižavao se nivo holesterola.
Direktno poređenje sa koristima od vježbanja je teško ali Berk procenjuje da su psihološke koristi smijeha ravne onima koje se dobiju prilikom dvadesetominutog umjerenog opuštanja.
Međutim, gledanje pojedinih dramatičnih i teških scena iz, na primjer, filma "Spasavanje vojnika Rajana", imalo je potpuno suprotan efekat.
To, međutim, nije sve: smijeh takođe može pomoći u borbi protiv infekcije. Neka istraživanja otkrila su da smijeh poboljšava djelovanje imunog sistema tako što povećava proizvodnju antitela i aktivira ćelije koje predstavljaju prirodni branu.
Tako, na primjer, često smijanje majke koja doji bebu čak može poboljšati kvalitet njenog mlijeka, čineći ga tako efikasnim sredstvom u borbi protiv kožnih alergija novorođenčeta, piše časopis Nju sajentist.
Sve ovo bi trebalo da sugerira da smijehom i dobrim raspoloženjem sebi obezbeđujete duži životni vijek.
Nažalost, mali broj dokaza ipak kazuje da ima i suprotnog dejstva.
Kad je profesorka psihologije Lesli Martin sa UIniverziteta La Siera u Riversajdu, u Kaliforniji, uporedila podatke iz životne istorije 1.215 Amerikanaca sa njihovim psihološkim profilom kad su bili desetogodišnjaci, otkrila je da su mnogi od najveselijih zapravo - umrli mladi.
U suštini, izmjereni stepen veselosti u nekoj vrsti "elitne četvrtine" populacije ukazivao je na povećani rizik smrtnosti u bilo kom periodu života za 21 odsto osoba iz ove grupe u poređenju sa osobama koje spadaju u takozvanu "donju četvrtinu populacije".
Niko do sada nijie otkrio zašto je to tako iako je istraživanje, kako podseća časopis Nju sajentist, pokazalo da su prijaznija i veselija djeca sklonija da u kasnijem životu propuše i postanu ljubitelji "dobre kapljice".
(FoNet)