U Ukrajini će sjutra biti obilježene 33 godine od najveće civilne nuklearne katastrofe u Černobilju, udaljenom oko 100 kilometara od Kijeva.
Zbog greške u rukovanju i nedostataka u bezbjednosnom sistemu, reaktor broj četiri nuklearne elektrane u Černobilju, u Ukrajini, eksplodirao je 26. aprila 1986. godine.
Nakon eksplozije izbili su požari, a nuklearno gorivo gorelo je duže od deset dana, te oslobodilo radioaktivnost jednaku eksploziji najmanje 200 bombi bačenih na Hirošimu.
Od eksplozije nuklearnog reaktora poginula su dva radnika elektrane, a narednih dana od posljedica radijacije još 28 osoba.
Vlasti su nekoliko dana prikrivale nesreću.
Posljedice katastrofe nikad nisu precizno izmjerene i predstavljaju prijetnju po okolinu, čemu se, prema ocjeni naučnika, ne pridaje dovoljno pažnje.
Spomenik žrtvama černobiljske katastrofe podignut je u Savutiču, koji se nalazi na oko 50 kilometara od centrale.
Prema ukrajinskim izvorima, skoro 10 odsto teritorije bilo je direktno izloženo radijaciji, a u Ukrajini ima oko 2,6 miliona ljudi koji imaju status osoba nastradalih od posljedica katastrofe, među kojima je više od pola miliona djece.
Belorusija navodi da je posle havarije, radioaktivnom zagađenju bila izložena četvrtina bjeloruske teritorije, na kojoj je živjela petina stanovništva, i da je procijenjena šteta za tu zemlju 235 milijardi dolara.
Grad Pripjat (neretko se naziva Černobilj) danas je "grad duhova", koji povremeno posjećuju samo avanturistički opredeljni turisti. U zaštićenu zonu danas se može ući samo sa posebnom dozvolom i odgovarajućom opremom.
U Pripjatu je u januaru 1986. godine živelo 49.400 ljudi.
UN su 2016. proglasile 26. april Međunarodnim danom sjećanja na katastrofu u Černobilju, a nacionalni memorijal ustanovljen je i u Rusiji i Belorusiji.