Britanija i kontinentalna Evropa mogli bi biti i ubuduće zahvaćeni jakim hladnim zimama zbog veoma slabe Sunčeve aktivnosti, navode istražioci.
Istražioci su pronašli povezanost između nekoliko Sunčevih pjega i atmosferskih uslova, koji blokiraju "toplinu" izaziva zapadne vjetrove koji tokom zimskih mjeseci dolaze do Evrope.
Međutim, istraživači ističu da ta pojava utiče na ograničeni region i neće uticati na trend globalnog otopljenja.
Ova otkrića objavljena su u žurnalu "Ekološka istraživanja."
"Po skorašnjim standardima, nedavno smo iskusili veoma hladnu zimu i željeli smo da vidimo da li je to bila samo slučajnost ili nešto drugo," rekao je jedan od autora izvještaja Majk Lokvud profesor sa Univerziteta u Ridingu.
Da bi utvrdili da li ima povezanosti, profesor Lokvud i ostali članovi istraživačkog tima uporedili su sadašnje nivoe solarne aktivnosti sa onima iz prošlosti a koji se nalaze u podacima agencije "Temperatura centralne Engleske" (CET), koja ima arhivu sa najstarijim informacijama iz ove oblasti.
Istražioci su koristili podatke CETA stare 351 godinu, jer će time dobiti informacije od samog početka "Monderovog minimuma."
"Monderov minimum" je ime perioda između 1645. i 1715. godine, kada je bilo veoma malo sunčanih pjega. Period je dobio ime po čuvenom istraživaču sunčane aktivnosti Edvardu Monderu. Tokom 30 godina, koliko je trajao "Monderov minimum" astronomi su prebrojali samo 50 sunčanih pjega tokom cijelog perioda.
Profesor Lokvud je istakao da je trenutni pad sunčevih aktivnosti započeo 1985. godine i da je trenutno na "pola puta ka Monderovom minimumu."
Ovo je omogućilo timu da uporedi nedavne godine sa dešavanjima krajem 16. vijeka.
On je naglasio da je tim otkrio da se posljednjih nekoliko godina može staviti u isti okvir kao i "Monderov minimum".
Prema njegovim riječima, postoji veliki broj mogućnosti kojim se može objasniti ova povezanost ali je tim najviše bio za meteorološku pojavu poznatu kao "blokiranje".
To utiče na dinamiku mlaznih tokova, koji imaju veoma jake vjetrove na visini od sedam do 12 kilometara iznad Zemljine površine što može imati veoma veliki uticaj na meteorološke sisteme. U svakoj hemisferi prisutan je po jedan mlazni tok.
Profesor Lokvud navodi da je Evropa posebno osjetljiva, prvenstveno zbog toga što se nalazi ispod mlaznog toka sjeverne hemisfere.
"Blokiranje" se desi kad mlazni tok oformi oblik latiničnog slova "S" uznad sjevernoistočnog Atlantika uzrokujući tako da se "vjetar uvija".
"Da nema `blokade`, mlazni tok donio bi blage, vlažne zapadne vjetrove i imali bi uobičajene vremenske prilike. Ali, ako mlazni tok `blokira` i ide dalje na sjever onda hladni, suvi vjetrovi duvaju sa istoka iznad Evrope što izaziva oštar pad temperature", rekao je Lokvud.
(Srna)