Nije prvi put da se nešto što već godinama koristimo, ispostavi kao štetno po zdravlje. Zašto se to unapred ne istraži bolje i detaljnije?
Već duže vrijeme u stručnim krugovima se vode rasprave o tome da li je hemikalija Bisfenol-A (BPA), koju sadrže mnogi plastični proizvodi, opasna ili ne.
U međuvremenu, provjerite da li je na plastičnoj ambalaži, na primjer vašeg soka, utisnut trogao u kome je broj 7?
"Bisfenol-A se nalazi u mnogim stvarima koje koristimo u svakodnevnom životu - ima ga u kompakt diskovima, zatim u unutrašnjoj strani konzerve, a ima ga i u plastičnim flašama i čašama", kaže za "Dojče vele" Andreas Gis iz Agencije za zaštitu okoline u Berlinu.
Testovi na životinjama pokazuju da Bisfenol-A djeluje kao hormon estrogen. Ako se recimo ženkama puževa da izuzetno mala količina te hemikalije, rezultat je - hiperprodukcija jaja. Kod mužjaka su konstatovani zakržljan penis i neplodnost. Majmunima je poslije tretmana Bisfenolom-A oštećen mozak.
Ali, šta se događa sa ljudima?
"Strah je razumljiv, ako se ima u vidu da ta hemikalija, jednom prerađena, polako napušta plastiku u kojoj se nalazi i potom preko lanca ishrane ili prašine u kući, dospijeva u ljudski organizam. Pogotovu je opasno grijati plastiku u kojoj se nalazi Bisfenol-A, jer tada se oslobađa čak 55 puta veća doza te opasne hemikalije", objašnjava Gis.
Plastični materijali koji su napravljeni od Bisfenola A-su laki, transparentni i pogodni za preradu - to su osobine koje su veoma tražene i koje je teško nadomjestiti nekom drugom plastikom. Svake godine proizvode se za osam odsto više plastike od Bisfenola-A.
Britanski naučnici u Eksteru pronašli su velike količine te hemikalije kod 90 odsto stanovništva. Tamara Gelovej i Dejvid Melcer prvi su istražili uticaj Bisfenola-A na čovjeka. Za eksperiment su koristili uzorke urina od 1.500 Amerikanaca.
Količinu pronađenog Bisfenola-A u uzorku urina stavili su kontekst bolesti od kojih osoba boluje. Rezultati su bili zastrašujući.
Konstatovano je da osobe sa najvećom količinom Bisfenola-A u urinu imaju duplo češće dijabetes ili srčane bolesti. Osim toga, dokazano je da su kod tih osoba oštećeni enzimi jetre.
Evropska institucija za bezbjednost namirnica (EFSA), ustanovila je granicu od maksimalno 50 mikrograma po kilogramu dnevno. Bisfenol-A se kratko zadržava u tijelu, prije nego što ga napusti preko urina. Zbog toga je bezopasan, kažu.
Međutim, kako se za to vrijeme ponaša u organizmu, do sada nije istraženo. Naučnici zbog toga savjetuju da se Bisfenol-A ne koristi za proizvode s kojim čovjek stalno dolazi u kontakt.
Kako da izbjegnete kontakt sa Bisfenolom-A
Obratite pažnju na oznake na proizvodima. Osim toga, umjesto plastičnih koristite flaše od stakla. Plastični proizvodi koji sadrže BPA, skraćenica za Bisfenol-A, obično imaju na dnu, u trouglu, utisnut broj sedam.
Međutim, ni flaše od stakla nisu potpuno 'čiste' od Bisfenola-A. Ta hemikalija se, naime, nalazi u zatvaraču. Jozef Kerle sa Berlinske klinike "Šarite" je specijalista za hormone. Evo šta on kaže o opasnosti od Bisfenola-A za čovjeka:
"Smatram da je to problematična supstanca zbog toga što utiče naš hormonalni sistem. Bisfenol-A utiče na centralne molekule, dakle na rast ćelije i time na razvoj životinje i čovjeka".
Nije prvi put da se nešto što već godinama koristimo, ispostavi kao štetno po zdravlje. Zašto se to unapred ne istraži bolje i detaljnije? Da li se radi o nedostatku metoda?
"Da, s jedne strane da. Mi smo tek posljednjih godina u stanju da ispitamo uticaj na hormonalni sistem. S druge strane, u opticaj ulazi sve više novih supstanci - sredstva za zaštitu od ultra-violetnog zračenja ili sredstva protiv truljenja... Ta sredstva oslobađaju supstance za koje znamo da utiču na ćelije, remete hormonalni sistem ili čak izazivaju poremećaje u ponašanju kod životinja a vjerovatno i kod čovjeka."
Da pomenemo i sredstva kojima se farbaju i lakiraju brodovi. Te supstance dospijevaju preko vode do riba, a preko njih do čovjeka…
(MONDO)