Planeta Zemlja je od Protokola iz Kjota prije 18 godina, kada su svjetski lideri posljednji put pokušali da je spasu, postala još toplija, sa još ekstremnijim vremenskim prilikama.
Promjene na planeti su od posljednjeg svjetskog obavezujućeg sporazuma o borbi protiv globalnog zagrijavanja bile dramatične i zato će svjetski lideri, od danas okupljeni u Parizu, u naredne dvije nedjelje pokušati da učine više kako bi se obuzdali rast temperature, topljenje leda, povećanje nivoa mora, suše, toplotni talasi i strašne oluje.
U Parizu su danas počeli pregovori o klimatskim promjenama kako bi se postigao dugoročni sporazum o smanjenju štetne emisije gasova za koju je krivac čovjek.
Pregovore COP21 otvorio je Manuel Pulgar Vidal, ministar za životnu sredinu Perua, zemlje domaćina prošlogodišnje konferencije UN o klimi u Limi, koji je istakao da zemlje moraju da rade zajedno u borbi protiv globalnog zagrijavanja, kao i terorizma.
SAD, Kanada i devet evropskih zemalja već su na otvaranju pregovora UN o klimi obećale gotovo 250 miliona dolara za pomoć najugroženijim zemljama da se prilagode podizanju nivoa mora, sušama i drugim posljedicama promjene klime.
Novac za prilagođavanje klimatskim promjenama ključni je zahtjev zemalja u razvoju na globalnim pregovorima.
Dvonedjeljni pregovori treba da rezultiraju globalnim sporazumom koji će, kako je istakao francuski predsjednik Fransoa Oland, obezbijediti mir u svijetu za buduće generacije i smanjiti broj izbjeglica koji bježe od ekstremnih vremenskih prilika.
"U vrijeme Kjota, ako je neko govorio o klimatskim promjenama, govorio je o nečemu apstraktnom u budućnosti", rekla je američka geofizičarka i urednica časopisa Nauka (Science), Marsija Meknat, koja je nominovana da vodi Nacionalnu akademiju nauka.
"Kada danas govorimo o klimatskim promjenama, govorimo o nečemu što se dešava", upozorila je Meknat.
Ipak, neke promjene od 1997. naovamo stručnjacima daju razloga da budu veći optimisti nego kod prethodnih pregovora.
Tako stručnjaci smatraju da nova tehnologija omogućava svijetu otklon od fosilnog goriva čijim sagorijevanjem nastaju gasovi koji doprinose globalnom zagrijavanju.
Takođe kompanije i zemlje mnogo ozbiljnije gledaju na potrebu da se nešto uradi, s obzirom da se već dešavaju neka od najcrnjih predviđanja naučnika.
"Zapanjen sam koliko se Zemlja promijenila od 1997. godine", kazao je Bil Andereg (Bill Anderegg) sa Univerziteta Prinston i dodao: "U mnogim slučajevima brzina klimatskih promjena još je veća nego što smo mislili prije 20 godina".
Ledeni pokrivač Zapadnog Anktarktika i Grenlanda u poslednjih 18 godina izgubio je pet hiljada milijardi tona leda, upozorio je Endrju Šeperd (Andrew Shepherd) sa Univerziteta u Lidsu na osnovu evropskih i NASA satelitskih podataka.
Na planeti je 1997. bila rekordno najtoplija, međutim, rekord je rušen 1998, 2005, 2010. i 2014. i, kako izgleda, ponovo 2015.
Istovremeno su glečeri izgubili u prosjeku 12 metara, upozorili su iz Svjetske agencije za praćenje glečera u Švajcarskoj.
Prema američkom ministarstvu energetike, od 1997. je broj stanovnika planete povećan za 1,2 milijarde i emisija ugljen dioksida (CO2) iz sagorijevanje fosilnog goriva porasla je između 1997. i 2013. za gotovo 50 odsto. Svijet danas emituje više od 100 miliona tona CO2 dnevno.
Nivo mora, prema kalkulacijama Univerziteta Kolorada, od 1997. je porastao 6,2 centimetra u prosjeku.
Pet toplotnih talasa sa najvećim posljedicama u posljednjih 100 godina - u Evropi 2003, Rusiji 2010, Indiji i Pakistanu 2015, Zapadnoj Evropi 2006 i južnoj Aziji 1998, dogodilo se u posljednjih 18 godina, pokazuju podaci iz baze podataka Centra za istraživanja nepogoda iz Belgije.
Istraživanja pokazuju da su klimatske promjene za koje je krivac čovjek doprinijele velikom broju katastrofa.
Izazov za konferenciju UN o klimi (COP21) biće Kina i zemlje u razvoju koje sporazumom iz Kjota nisu dobile obavezu da smanje štetnu emisiju.
Na globalno zagrijavanje gledalo se kao na problem koji treba da riješe SAD i druge bogate zemlje. Međutim, danas je Kina najveći zagađivač u svijetu i već je postigla sporazum sa SAD da smanji emisiju i postane svjetski lider u solarnoj energiji.
Kina u svjetskoj emisiji gasova sa efektima staklene bašte učestvuje sa oko 30 odsto, a SAD sa oko 16 odsto.