Pod kritikom medija zbog nemoći EU u rešavanju "najveće izbjegličke krize posle Drugog svjetskog rata", Evropska komisija rekla da ima plan kako da riješi ogroman problem.
Evropska komisija tvrdi da ima plan da se hiljadu milijardi evra upotrijebi za rješavanje uzroka migracije na tlu Afrike i Bliskog istoka, i slome krijumčarske mreže.
Evropska komisija koja je do sada Srbiji i Makedoniji dala nekoliko miliona eura za zbrinjavanje izbjeglica, sad je pripremila plan da se ulaganjem hiljadu milijardi eura u privredni i socijalni oporavak u afričkim zemljama iz kojih dolazi najveći broj ekonomskih migranata, u korijenu sasiječe navala onih koji po svaku cijenu žele da pobjegnu od bijede u Africi i dočepaju se ako ne posla, onda pomoći za osnovne životne potrebe koje daju zemlje EU.
Taj plan, prema izveštaju njemačkog nedeljnika "Špigl", sadrži i ključni uslov da zemlje iz kojih dolaze izbeglice i migranti, neizostavno prihvate povratak svih onih koji nemaju osnova za traženje azila.
EU je takođe odlučila da u idućih šest godina izdvoji 2,4 milijarde eura za temeljito rješavanje izbegličke, migrantske krize i od toga bi Italija trebalo da dobije 560 miliona eura, Grčka 473 miliona eura, a Španija 259 miliona eura.
Kriza s ratnim izbjeglicama i onima koji bježe od bijede u Africi i Aziji izazvala je velike podjele među članicama EU. Slovačka, Poljska i Češka su na meti kritika zato što žele da prihvate samo mali broj i to hrišćanskih izbjeglica, a Mađarskoj se zamjera to što gradi zid na granici sa Srbijom.
Neki mediji navode da je zapadni Balkan postao glavni kanal za dramatično povećanje priliva izbjeglica posebno iz Sirije, Iraka i Avganistana, a francuski list Mond prenosi upozorenja Beograda i Skoplja da je to evropski problem i navodi stav šefa srpske diplomatije Ivice Dačića da "EU mora predložiti plan za djelovanje i od nas zatražiti da se uključimo".
Berlin, Pariz i London predlažu da se hitno uvede sistem brzog rješavanja zahtjeva za azil i momentalnog vraćanja migranata koji za to nemaju ni razloga ni osnova. Šef francuske diplomatije Loran Fabijus je rekao da se u tom cilju EU prevashodno mora daleko bolje organizovati tamo gde su udarna mesta navale izbeglica i migranata, a to su Grčka i Italija, uz saradnju s tranzitnim zemljama.
Vlada u Rimu, ljuta na partnere u EU zato što ne žele da podijele teret izbjeglica s Italijom i Grčkom, predočila je da će se zbog nesposobnosti za zajedničku akciju na udaru naći i šengenski prostor bez granica.
Francuski ministar Fabijus je pohvalio stav Berlina o spremnosti da prihvati 800 hiljada izbeglica, a to su najviše osobe koje od ratova bježe iz Sirije. Takođe je rekao da se i sa balkanskim zemljama mora uspostaviti daleko veća saradnja, jer je u Nemačku preko zapadnog Balkana došlo 400.000 migranata za samo godinu dana.
Prema istraživanju EU, 38 odsto evropskih građana smatra da je kriza s izbjeglicama i ekonomskim migrantima najveći problem u Uniji, uz nezaposlenost.