U novokonstituisanom Bundestagu, 18. po redu, 36 odsto su žene a prosjek starosti predstavnika građana je gotovo 50 godina.
Novi njemački Bundestag sa 631 poslanikom, ima preko 36 odsto ženskih poslanika, što je više nego u prošlom sazivu, a "najženskija" partija je Ljevica, nastala spajanjem naslednika bivših istočno-njemackcih komunista i WASG stranke.
Ljevica je opoziciona njemačka partija, omiljena naročito među siromašnim i socijalno nižim slojevima njemačkog društva, a takvih u ovo vrijeme finansijske krize i nije baš malo - čak 56 odsto, od ukupno 64 poslanika ove stranke, čine žene.
Poslanici ove partije su, istovremeno, i najstariji sa prosječno 51 godinom života.
Nešto malo mlađi poslanici su u redovima demohrišćana, čiji je prosjek godina 50,3 i koji je, zapravo, muška partija, premda je vodi kancelar Angela Merkel - tu su svega četvrtina poslanika žene.
Najmlađi poslanici su u redovima partije Zeleni i bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU), "sestrinske" partije svenjemačke Hrišćansko-demokratske partije (CDU), kancelara Merkelove.
Poslanici Socijaldemokratske partije (SPD) u svakom slučaju su prosjek-imaju 50 godina u prosjeku i 42 odsto poslaničke frakcije čine žene.
Njemački Bundestag, kada je riječ o zanimanju poslanika, ima u novom sastavu svega dva radnika - jednog rudara i jednog bravara - što je u poređenju sa šezdesetim godinama prošlog vijeka, oko deset puta manje.
U Bundestagu ima najviše činovnika, čak 150, pravnici su na drugom mjestu i njih ima 117, što je tri puta više nego šezdesetih godina prošlog vijeka, zatim dolaze pedagozi i učitelji, njih 52, ekonomisti, zanatlije, medicinske sestre i- dvoje studenata.
Njemački poslanici su i migraciono šaroliki - tako da postoje prezimena koja ukazuju na porijeklo sa prostora bivše Jugoslavije, uglavnom, Hrvatske, ali tu su i prezimena iz Ukrajine, a najčešće Turske, odakle porijeklo vodi i najmlađi novi član Bundestaga, dvadesetšestogodišnji Mahmut Ezdemir (SPD), pravnik iz Duzburga, čiji je, kako navode mediji, poliltički uzor bivši njemački kancelar Gerhard Šreder.
Među onim poslanicima s imenima, koja ne zvuče njemački, nalaze se i Josip Juratović, Irena Mihalić, ali i Cemile Giousouf (CDU) koja kaže da joj poslanički mandat nije "pao s neba" i da se ona, koja ne potiče iz akademske, već iz porodice radnika-gastajbartera, za njega borila i radila.
Među poslanicima migracionog porijekla je i Lars Castelluči (SPD), čiji je otac Italijan, kao i Susanna Karawanskij (Ljevica), porijeklom Ukrajinka, koja kaže da se za vrijeme studija politickcih nauka bavila pitanjem pronalaženja identiteta u postkomunistickcim zemljama.
Po prvi put u njemačkom Bundestagu sjedi i jedan poslanik crne boje kože -Karamba Diabu (SPD).
U njemačkom Bundestagu, međutim, po prvi put u posleratnoj istoriji države ne sjede liberali, šefa diplomatije Gvide Vestervela, kojima nije uspjelo da uđu u Bundestag i dobiju minimalnih pet odsto glasova njemačkih birača.
Povodom konstituisanja njemačkog parlamenta, analitičari ističu da će nova "velika koalicija", o kojoj upravo pregovaraju demohrišćani i socijaldemokrate, raspolagati sa preko 80 odsto poslaničkih mandata.
U opoziciji su partija Zeleni, koju je nekada vodio bivši šef njemačke diplomatije Joška Fišera i partija Ljevica, obje partije su dobile po nešto više od po osam odsto glasova.
Obje partije, premda se govori o slaboj opozciji, najavljuju da će biti konstruktivna i ozbiljna opozicija.
Kada je riječ o ukupnom broju poslanika - na jednoj strani pobjednici demohrišćani imaju 311, njihovi budući koalicioni partneri SPD 193, a na drugooj strani su opozicione Ljevica sa 64 i Zeleni sa 63 poslanika.
(MONDO)