Američki predsjednik Barak Obama pozdravio je sinoć veliki doprinos koji je za prava manjina u Americi imao Martin Luter King.
Predsjednik SAD Barak Obama izrazio je poštovanje prema naslijeđu Martina Lutera Kinga, na obilježavanju 50. godišnjice od kako je taj borac za ljudska prava i baptistički sveštenik, tokom Marša na Vašington, održao čuveni govor pod nazivom "Imam san".
Pola vijeka posle tog govora, na istom mjestu u Vašingtonu, prvi rnački predsjednik SAD ocijenio je da su riječi Martina Lutera Kinga "vječne i da imaju proročku moć i karakter bez presedana u našoj epohi".
Obama je u govoru pred hiljadama okupljenih rekao da žrtve Kinga i njegovih saboraca u borbi za rasnu jednakost "nisu bile uzaludne" i odao poštu svima onima koji su se uporno godinama borili za građanska prava.
"Zbog njihovog marša, lokalne vlasti su se promijenile, parlamenti država su se promijenili, Kongres se promijenio i, konačno, Bijela kuća se promijenila", rekao je Obama ispred Memorijalnog centra Linkoln govoreći o nasleđu Marša na Vašington.
Na skupu su govorili i bivši predsjednici iz redova demokrata Bil Klinton i Džimi Karter, a prisustvovali su mu i članovi Kingove porodice.
Prije 50 godina, 28. avgusta 1963, oko 250.000 ljudi učestvovalo je u Maršu na Vašington uzvikujući slogane "Jednakost sad" i pjevajući "Pobijedićemo".
Marš je organizovan pod nazivom "Marš na Vašington za posao i slobodu", a doprinio je da se sledeće godine usvoji Zakon o građanskim pravima kojim je van zakona ostalo više oblika rasne, etničke ili vjerske diskriminacije.
Tog dana je tada 34-ogodišnji Martin Luter King bio poslednji govornik. Ostavljajući po strani napisan tekst, on je izgovorio čuvene riječi "Imam san da će se jednog dana ova nacija izdići i da će živjeti po pravom kredu njenog postojanja: 'Za nas je ova istina sama po sebi razumljiva, da su svi ljudi stvoreni jednaki".
Riječi "Imam san" danas su uklesane u stepenice Memorijalnog centra gdje je King održao govor, koji je u jednoj anketi 1999. godine izglasan za najbolji u američkoj istoriji.
Memorijalni centar Martin Luter King otvoren je 2011. godine nedaleko od Bijele kuće i u samoj blizini memorijalnih centara predsjednika Abrahama Linkolna, Tomasa Džefersona i Frenklina Ruzvelta.
Martin Luter King ubijen je u 39. godini, u atentatu 4. aprila 1968. godine. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964. godine.
(MONDO)