Francuska, Italija i Grčka su bili među 38 meta špijunskih operacija prisluškivanja američkih obavještajnih službi, piše britanski "Gardijan".
![SAD "snimale" 38 prijateljskih meta u Evropi SAD "snimale" 38 prijateljskih meta u Evropi](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Londonski list se poziva na dokumente koji je objelodanio odbjegli bivši operativac američke NSA (National security agency) Edvard Snouden.
U jednom od procurjelih dokumenata američke NSA navodi se da su američki obavještajci na meti imali strane ambasade i poslaničke misije pri UN, tako što su u postavljali "bubice" u sredstva elektronske komunikacije i prisluškivače u fiksne telefone kako bi pratili komunikaciju pomoću specijalizovanih antena, navodi se u internet izdanju "Gardijana".
Slučajevi prisluškivanja bili su u Francuskoj, Italijanskoj i Grčkoj ambasadi u Vašingtonu, dok su Japan, Meksiko, Južna Koreja, Indija i Turska navedeni kao "subjekti" operacija prisluškivanja u dokumentu iz 2010, prenijela je agencija AFP.
Njemački nedeljnik "Špigl" ranije je otkrio da je Evropska unija bila jedna od "meta" Vašingtonovog obimnog internet špijunskog programa, uz korišćenje bubica sakrivenih u kancelarijama Unije u Briselu i predstavništvima u SAD-u.
Prema dokumentima u koje je imao uvid "Gardijan", bubice su bile postavljene u šifrovanom faksu u predstavništvu EU u Vašingtonu, kao dio operacije Perdido s namjerom da se, očigledno, Amerikaci upoznaju sa "čarkama" između država članica.
Operaciji u misiji Francuska pri UN nazvana je Blekfut, dok se operacija na čijoj je meti bila Francuska ambasada u Vašingtonu zvala Vabaš.
Italijanska ambasada u Vašingtonu takođe je bila meta u operaciji Bruno.
Vlasti u Vašingtonu izdale su nedavno nalog za hapšenje Snoudena pošto je otkrio detalje tkz. PRISM programa NSA o prikupljanju i analiziranju podataka sa interneta i korisnika telefona širom svijeta, uz pristup podacima sa Google, Yahoo i drugih internet portala.
Nakon izbijanja afere podigla se velika buka u EU, čiji su zvaničnici redom zatražili objašnjenje od saveznika preko Atlantika.
Evropska unija saopštila je u nedjelju da čeka odgovor Vašingtona o navodima da je špijunirao njene kancelarije, a Njemačka je posebno od SAD zatražila hitno objašnjenje, ističući da takva praksa podsjeća na hladni rat.
Zvaničnici SAD ostali su tokom jučerašnjeg dana uglavnom nijemi na medijske navode evropske štampe da su njene bezbjednosne službe prisluškivale kancelarije i kompjuterske mreže EU.
Sinoć se kratko oglasila Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) koja se i pominje kao služba koja je špijunirala vrh EU, saopštivši da će američka vlada odgovoriti na te optužbe "putem diplomatskih kanala".
"Nećemo javno komentarisati o pojedinim navodnim obavještajnim aktivnostima, sem što možemo da kažemo da SAD prikupljaju obavještajne podatke u inostranstvu na način kako to rade i sve ostale države", navedeno je u saopštenju.
Jedini koji se juče oglasio, gostujući na Si-Bi-Es (CBS) televiziji, bio je bivši direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Majkl Hejden, koji je rekao da Evropljani "prvo moraju da pogledaju šta rade njihove sopstvene vlade".
Hejden, koji je bio direktor CIA tokom administracije predsjednika Džordža Buša mlađeg, kazao je da je više godina van službe i da ne zna da li su tačni navodi njemačkog "Špigla" o prisluškivanju, dodavši da ne može ni da ih demantuje ni da ih potvrdi.
(MONDO/Agencije)