Bil Gejts dramatično upozorava da bi zlonamjerne grupe pomoću vještačke inteligencije mogle stvoriti smrtonosne biološke patogene i izazvati milijarde žrtava.
Bil Gejts je nekada imao optimističan pogled na vještačku inteligenciju. U julu 2023. godine napisao je da su rizici stvarni, ali da se mogu upravljati. Ali tri godine kasnije, suosnivač Majkrosofta upozorava da bi zlonamjerne osobe mogle da iskoriste tehnologiju za počinjenje masovnih ubistava.
"Vještačka inteligencija je definitivno dovoljno moćna da pokrene događaje sa milijardama žrtava. Nikada nije postojalo oružje moćnije od kombinacije ljudi sa zlim namjerama i najnovijih alata vještačke inteligencije", rekao je Gejts u intervjuu za podkast "Upoznaj štampu" u nedelju.
Gejts godinama govori o biološkim prijetnjama, čak i prije nego što se pojavio ChatGPT. U svom TED govoru 2015. godine, upozorio je da svijet nije spreman za brzo širenje bolesti poput ebole, a nakon što je Kovid-19 preplavio vladine sisteme, napisao je knjigu pod nazivom "Kako spriječiti sledeću pandemiju".
Slične zabrinutosti je izrazio juče u intervjuu sa Ezrom Klajnom iz "Njujork tajmsa", gdje je istakao opasnost koju vještačka inteligencija predstavlja u kontekstu biološkog oružja.
"Vještačka inteligencija je dostigla nivo gdje bi mogla da omogući bioteroristi da ubije stotine miliona ljudi. Ta mogućnost postoji danas", rekao je.
Gejts je dodao da bi napredak u vještačkoj inteligenciji mogao pomoći u dizajniranju novih molekula i potencijalno stvaranju patogena "goreg od malih boginja". Objasnio je da je to ranije zahtijevalo resurse cijele države, ali danas, uz pomoć vještačke inteligencije, čak i male grupe to mogu da urade.
"Ovo je najopasnija stvar kojoj se čovječanstvo ikada približilo. U poređenju sa ovim, nuklearno oružje djeluje bezopasno", rekao je.
Gejts smatra da neposredna opasnost od zloupotrebe nadmašuje dugoročnu mogućnost da sistemi izmaknu ljudskoj kontroli. Taj rizik, kaže on, pogoršava činjenica da vladama nedostaje tehnička stručnost koju su istorijski razvijale za nuklearno oružje, budući da je vještačka inteligencija došla iz privatnog sektora.
On je za "Meet the Press" rekao da bi vlade trebalo da zahtijevaju od programera da u sisteme ugrade mehanizme za praćenje i bezbijednost, uključujući evidenciju koja bi omogućila vlastima da vide kako se modeli koriste.
"Niko ne misli da je samoregulacija dovoljna", rekao je Gejts.
Ali on ne misli ni da je bezbjednosni prekidač dovoljan, jer vještačka inteligencija još nije na nivou gdje bi mogla da preuzme kontrolu nad računarima i odupre se gašenju.
"Ako želite da obuzdate loše ponašanje, morate imati vidljivost i evidenciju o tome šta se radi. Sami bezbjednosni prekidači ne bi spriječili ove tragedije", rekao je.
Gejts je prvenstveno zabrinut zbog zlostavljanja ljudi, ali industrija se suočava i sa drugim strahom: da će sistemi vještačke inteligencije početi da se ponašaju na načine koje njihovi tvorci ne mogu da kontrolišu.
Bivši istraživač OpenAI-ja, Džejkob Kokson, podnio je ostavku u Anthropic-u početkom ovog mjeseca i optužio obije vodeće laboratorije da se "trče ka samousavršavanju superinteligencije i kockaju sa našim životima".
Generalni direktor kompanije Anthropic, Dario Amodei, pozvao je na usporavanje razvoja u eseju ovog mjeseca, a šef kompanije OpenAI, Sem Altman, takođe je priznao da će industrija možda morati da uspori obuku naprednih modela kako bi se uskladili sa bezbjednosnim standardima.