Preko starog kontinenta u njedrima Zakavkazja leži Azerbejdžan, moderna republika od devet miliona stanovnika.
Glavni grad je poznat i kao ’Grad vjetrova i datira iz 12. vijeka. Skriveni biser je staro jezgro gdje je šetajući centrom nemoguće zaobići specifičan i poseban miris začina, probati tradicionalni čaj i poslastice, osjetiti azerski melos i doživjeti energiju pokreta kojom zrače plesne grupe prestonice i pritom, prilikom posjete tradicionalnim restoranima, probati ukus azerbejdžanskih jela...
Velelepne kapije i drevne zidine istorijskog centra opstaju i danas i kao da čuvaju tradiciju života azerskog naroda. Neizbježno je obići i možda najveću kulturno-istorijsku znamenitost Djevojačku kulu i palatu Širvanšah.
Van zidina su moderna arhitektonska čuda podignuta kao posljedica nagle idustrijalizacije i naftne revolucije. Prednost Bakua je i to što izlazi na Kaspijsko more te je moguće opustiti se na brojnim plažama.
Predivna republička zdanja u centru grada odišu evropskim šarmom poput zgrade Vlade Azerbejdžana na najvećem centralnom trgu Azadlik, potom zdanja Nacionalne opere i baleta, Filharmonije u Bakuu, graciozne fontane na Azneft trgu... Zatim je azersku avanturu zgodno upotpuniti obilaskom najpoznatije Ulice Nizami i Nizami muzeja azerske literature.
Ovo istraživanje na kapijama orijenta je najbolje nastaviti obilazeći moderni Baku koji je u konstantnoj izgradnji. Trg Nacionalne zastave, vitki neboderi ’’Kule od plamena’’, nova luka Port Baku kao i biznis soliteri i arhitektonska čuda poput Azerbejdžanskog kulturnog centra - Hejdar Alijev, Centralna Banka... Arena ’’Crystal hall’’ u kojoj je održano takmičenje za pjesmu Evrovizije 2012. samo su neke od brojnih znamenitosti prestonice...
Turistička agencija Jungle Tribe organizuje i fakultativni obilazak poluostrva Abšeron i antičkih zidina u okviru Šurakani muzejskog kompleksa i posjetu nadaleko polznatom Hramu Vatre - Atešgah. Naime, suštinska osnova razvoja Azerbejdžana je prirodno bogatstvo u nafti i zemnom gasu, a ovdje se zapravo radi o jednom prirodnom fenomenu - pukotini u zemljinoj kori gdje gas i ulje izviru iz zemljine utrobe i gore od pamtivijeka.
Na ovom mjestu su još u antičkim vremenima zabilježene riječi o vatri koja izbija iz zemlje, a čitav pentagonalni kompleks hrama je podignut u 17.vijeku u znak divlljenja i strahopoštovanja ovom prirodnom elementu.
Preporučljivo je obići Sumgajit, treći po veličini grad u Azerbejdžanu, koji je u ovoj zemlji poznat po drevnim Karavansarajima. Veliki industrijski razvoj ovog grada su otpočeli sovjeti početkom 20 vijeka, dok je Azerbejdžan pripadao tertoriji nekadašnjeg SSSR-a.
Danas se u Sumgajitu osjeća uticaj socijalictičke i savremene arhitekture ali je i prisutna izgradnja egzitičnih, orijentalnih objekata. U samom srcu, u najljepšem parku - ’’Parku Kulture’’ nalazi se nazaobilazna statua Goluba Mira koja je ujedno i simbol ovog grada. Odmor uz azersku kafu na sumgajitskim plažama koje zapljuskuje voda Kaspijskog mora biće jedno od dragocenih sjećanja sa putovanja...
Želju za orijentalnom kulturom je dovoljno zadovoljiti ponovo šetajući gradskim jezgrom koji odiše isključivo azerskom tradicijom, obilazeći ’’prodavnice letećih ćilima’’ i Muzej letećih ćilima – arhitektonsko avangardno zdanje u obliku zavijenog tepiha, ujedno ova zgrada je i novi simbol grada jer veliča kulturu ručne izrade ćilima i tepiha po čemu je Azerbejdžan poznat širom svijeta.
U neposrednoj blizini je novoizgrađeni ’’Beli grad’’, koji je podignut na mjestu gdje je bila koncentrisana industrijska zona koja ja ružila izgled prestonice. Danas potpuno suprotno, novi kompleks predstavlja jedno od najelitnijih mjesta u Bakuu.
Za ljubitelje različitih spotrskih disciplina na raspolaganju je i posjeta novom Sportskom centru i turistički obilazak gradilišta Olimpijskog stadiona, za koje se narod zemlje vatre nada da će ugostiti posjetioce na Olimpijskim igrama 2020.
Za dame je neizostavan šoping u Park Bulvaru i drugim tržnim centrima...
(Za MONDO Janko Ignjatović)