Najveći rast cijena u martu zabilježila je Hrvatska (4,7 odsto), zatim Litvanija (4,5 odsto), a među zemljama sa snažnim inflatornim pritiscima je i Luksemburg. Ovo su tri zemlje Evrozone sa najvišim stopama inflacije prema poslednjim podacima Eurostata.
Sukob u Iranu i energetska kriza na globalnom nivou utiču na cijenu goriva, a ona na cijene brojnih drugoih proizvoda, pa situacija po pitanju inflacije više nije stabilna ni u Evropskoj Uniji. Međunarodni finansijski eksperti za sada ne pokazuju zabrinutost, ali pomno prate situaciju.
Sukob u Iranu i energetska kriza na globalnom nivou utiču na cijenu goriva, a ona na cijene brojnih drugih proizvoda, pa situacija po pitanju inflacije više nije stabilna ni u Evropskoj uniji. Međunarodni finansijski eksperti za sada ne pokazuju zabrinutost, ali pomno prate situaciju.
Najveći rast cijena u martu beleži Hrvatska - 4,7 odsto, zatim Litvanija sa 4,5 procenata, dok se među zemljama sa snažnim inflatornim pritiscima nalazi i Luksemburg. Ovo su tri zemlje Evrozone sa najvišim stopama inflacije prema poslednjim podacima Eurostata. Iznenađenje u ovom smislu predstavlja Luksemburg sa 3,8 odsto.
To je mala, bogata ekonomija sa visokim standardom i rastom plata. Ali, turizam, restorani i kirije bilježe rast cijena, a Luksemburg mnogo toga uvozi, pa inače više cijene na međunarodnom tržištu direktno utiču i na inflaciju u toj zemlji.
Kipar bilježi jednu od najnižih godišnjih inflacija
Na dnu evropske liste po rastu cijena nalaze se zemlje sa sporijom inflacijom. Italija i Kipar bilježe inflaciju od 1,5 odsto, dok je u Francuskoj inflacija nešto viša, ali i dalje ispod dva odsto, tačnije 1,9 odsto.
Kipar bilježi jednu od najnižih godišnjih inflacija u EU, a Francuska i Italija uspijevaju da drže rast cijena pod kontrolom različitim državnim merama, uglavnom putem subvencija. Evropska centralna banka pažljivo prati kretanje inflacije u cijeloj Evropskoj uniji. Predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard istakla je da pažljivo prate situaciju.
"Naš pristup zasnovan na podacima pomoći će nam da odredimo monetarnu politiku na odgovarajući način. Nove projekcije stručnjaka Evropske centralne banke predviđaju da će ukupan inflacioni tok iznositi 2,6 odsto u 2026. godini, 2 odsto u 2027. i 2,1 u 2028. godini. Inflacija je revidirana naviše sa decembarskim projekcijama posebno za 2026. godinu zato što će cijene energije biti više zbog rata na Bliskom istoku", navela je ona.
EU se poslednjih decenija suočavala sa krizama
Cijene struje, gasa i goriva rastu i oni najviše utiču na ukupnu inflaciju sa poskupljenjem od 4,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Lančano s tim poskupljuju i usluge poput kirija, turizma i restorana, sa rastom od 3,2 odsto, dok hrana, alkohol i duvan bilježe godišnji rast cijena od 2,4 odsto. Sve ove stavke direktno i brzo utiču na ukupnu inflaciju.
Evropska unija se u poslednje dvije decenije suočavala sa krizama otprilike na svake tri do četiri godine, od globalne finansijske krize 2008, preko evropske dužničke krize 2010-2013, pandemije kovid-19 koja se desila u 2020. godini, energetske krize i rata u Ukrajini 2022, pa sve do rata u Iranu 2026, a zanimljivo je pratiti i načine na koje su sve ove krize riješavane.
Globalni slom banaka u SAD 2008. godine proširio se i na Evropu, pa su vlade i centralne banke nastojale da stabilizuju finansijske nestabilnosti smanjenjem kamatnih stopa kako bi podržale kredite i likvidnost.
Tokom perioda od 2010. do 2013. godine, zemlje sa visokim dugom poput Grčke, Italije, Španije i Portugala izgubile su povjerenje investitora.
Zato Evropska centralna banka tada uvodi program otkupa obveznica, ali i stroge fiskalne mere i nadzor javnog duga. Time je sprečeno urušavanje evrozone, ali ekonomski rast je bio usporen.
Rat u Ukrajini pokrenuo energetsku krizu
Kada se 2020. desila svetska pandemija, zatvoriile su se privrede i prekidaju se lanci snabdijevanja. Vlade zemalja Evropske unije uvode masovne pakete finansijske pomoći, a centralne banke ubrizgavaju likvidnost.
Tada je spriječen potpuni kolaps privrede, ali ekonomija i tržište ne praštaju, pa kasnije inflacija počinje da raste zbog povećene potrošnje i nedostatka robe.
Vlade su reagovale subvencionisanjem energenata, dok su centralne banke podizale kamatne stope kako bi kontrolisale inflaciju. Iako su građani i preduzeća djelimično zaštićeni, troškovi života su rasli, a inflacija se kretala uzlaznom putanjom uz povremena usporavanja. Na već ranjive evropske ekonomije, 2026. godina donosi dodatni udar, bliskoistočnu krizu i sukob u Iranu.
Novi talasi krize
Novi talasi destabilizacije tržišta energije i transporta brzo utiču i na ekonomije evropskih zemalja. EU primenjuje opreznu monetarnu politiku i energetsku diverzifikaciju. Kriza još uvijek traje, Evropska centralna banka pomno prati inflacije zemalja. Neke od zemalja koje imaju svoje nacionalne načineda stabilizuju cijene to i čine, dok druge i ne uspevaju da drže pod kontrolom inflaciju
Kako će izgledati ekonomije zemalja Evropske unije nakon ove krize, videće se, ali i samo na osnovu ovih podataka vidimo da se kriza ne reflektuje isto na svaku zemlju, pa će i posledice krize sigurno biti drugačije za svaku od zemalja Evrozone.
Pored zajdedničkih mera monetarne evropske politike, pokazuje se da zapravo ključnu ulogu i dalje ima stabilnost i kapacitet nacionalnih ekonomija svake pojedinačne zemlje da se nosi sa ekonomskim izazovima.
(Newsmax/MONDO)