Sjedinjene Države pripremaju se za mogući rat oko Tajvana i zato smanjuju vojno angažovanje na Korejskom poluostrvu, ostavljajući Južnu Koreju da sama preuzme odgovornost za sopstvenu bezbjednost.
Sjedinjene Države žele da budu spremne za odbranu Tajvana od moguće kineske invazije, pa Pentagon najavljuje smanjenje svoje uloge na Korejskom poluostrvu. Nacionalna odbrambena strategija, koju je prošle nedelje objavila administracija Donalda Trampa, poziva Seul da "preuzme primarnu odgovornost" za svoju odbranu od prijetnji koje stalno dolaze iz Sjeverne Koreje.
Ministarstvo odbrane u Seulu je odmah objavilo da će američke snage u Koreji, gdje je stacionirano 28.500 američkih vojnika, "nastaviti da odvraćaju sjevernokorejsku agresiju", nadajući se da će tako umiriti strah od američkog okretanja leđa Južnoj Koreji.
Predsjednik Li Džae-Mjung se ranije zalagao za veću autonomiju u odbrani svoje zemlje, kritikujući "pokornički način razmišljanja, po kojem se nije moguće odbraniti samostalno, bez pomoći stranih vojnika".
Južna Koreja ima relativno veliku vojsku od 450.000 vojnika, a Seul već dvije decenije jača svoje odbrambene kapacitete. Za odbranu izdvaja 2,4 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno oko 45 milijardi dolara.
Nakon što je uništio povjerenje najbližih saveznika u Evropi, Kanadi i Meksiku, Tramp sada primjenjuje ovaj pristup na Južnu Koreju, najodanijeg saveznika u Aziji. Ovaj politički zaokret zaoštriće odnose na Dalekom istoku, a svijetu prijeti otvaranje još jednog ratnog žarišta, uz agresiju Rusije na Ukrajinu.
Iako trenutno nema ozbiljnog vojnog sukoba, zbog nove američke strategije, čak i najmanji nesporazum može se pretvoriti u rat nezamislivih razmjera. Glavni razlog leži u činjenici da Trampova nova strategija jača međunarodni položaj sjevernokorejskog diktatora Kim Džong Una i primorava Japan da se ponovo naoruža.
Dar Severnoj Koreji
Predsjednik Tramp odustao je od višedecenijske američke politike savezništva s demokratskim državama, uključujući Južnu Koreju. Time je dao podsticaj Kim Džong Unu da nastavi da prijeti Seulu, ubrzano proizvodi nuklearno oružje i jača teror nad sopstvenim narodom. Sjeverna Koreja već je tradicionalni saveznik Kine, u vojnom je savezu s Rusijom na čijoj strani ratuje u Ukrajini, a sada joj je i Vašington dao odriješene ruke.
U novoj Nacionalnoj odbrambenoj strategiji, opsežnom dokumentu koji donosi svaka administracija, navodi se da je prioritet Pentagona "odbrana domovine". Kina se više ne proglašava najvećom prijetnjom; umjesto toga, Vašington nudi Pekingu dogovor o interesnim sferama, što bi po Trampu trebalo da garantuje da će dve države sarađivati u miru i međusobnom razumijevanju.
"Moguć je pristojan mir pod uslovima povoljnim za Amerikance, a koje i Kina može da prihvati i s kojima može da živi."
Ustupak Kini je i to što se Tajvan u dokumentu nijednom ne pominje imenom. Istorijsku promenu američke politike prema Južnoj Koreji potvrđuje činjenica da se u dokumentu više ne pominje cilj denuklearizacije Korejskog poluostrva, čime su Sjedinjene Države de fakto priznale Sjevernoj Koreji status nuklearne sile.
Nema sumnje da će Južna Koreja i Japan zbog toga ozbiljno razmotriti izgradnju sopstvenog nuklearnog arsenala, za šta imaju znanje, novac i tehnološke kapacitete.