Klimatska kriza dodatno pogoršava situaciju: česte suše, poplave i ekstremni vremenski uslovi uništavaju useve i stoku, a oko 40 miliona ljudi direktno zavisi od poljoprivrede.
Više od 17 miliona ljudi u Avganistanu suočava se sa ozbiljnom nesigurnošću u snabdijevanju hranom, upozorava Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP). Samo u posljednjih godinu dana broj gladnih povećan je za tri miliona.
Dojče vele (DW) navodi da klimatske promjene, politička izolacija i smanjenje međunarodne pomoći guraju zemlju sve dublje u humanitarnu katastrofu. Posebno su ugroženi djeca, žene i stariji, a neuhranjenost predstavlja ozbiljan rizik po život tokom oštrih zimskih mjeseci.
Abdul Latif Nazari, zamjenik ministra ekonomije pod talibanskom vlašću, poručuje da su otvoreni za saradnju s međunarodnim humanitarnim organizacijama, ali uz „međusobno poštovanje“. Iako talibani tvrde da nastoje podsticati domaću proizvodnju i jačati privredu, još nisu postignuti sporazumi sa ključnim međunarodnim donatorima, poput SAD i Evropske unije, koji uslovljavaju pomoć poštovanjem ljudskih prava i inkluzivnom vladom.
Klimatska kriza dodatno pogoršava situaciju: česte suše, poplave i ekstremni vremenski uslovi uništavaju useve i stoku, a oko 40 miliona ljudi direktno zavisi od poljoprivrede. Prosečni prihod domaćinstva u posljednjih godinu dana opao je za 13 odsto, što je dodatno otežalo preživljavanje.
Od sredine 2023. godine gotovo tri miliona avganistanskih izbjeglica vraćeno je u domovinu iz Pakistana i Irana, često u zemlju bez osnovnih potrepština i izgleda za budućnost.
WFP upozorava da je hitno potrebno 468 miliona američkih dolara kako bi šest miliona najugroženijih ljudi dobilo hranu koja spašava živote i omogućava preživljavanje oštre zime.
Džon Ajlif, direktor WFP-a u Avganistanu, naglašava: „Moramo stati uz narod Avganistana i primijeniti provjerena rješenja kako bismo omogućili oporavak s nadom i dostojanstvom.“