Novog američkog predsjednika očekuje nekoliko suđenja, pa se postavlja pitanje da li je moguće da se presude odlože.
Pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima prekinuće krivične postupke protiv njega, barem na četiri godine koliko će biti u Bijeloj kući.
Poslednja pravna prepreka čeka ga 26. novembra u Njujorku prije službenog povratka u Belu kuću 20. januara sledeće godine, a to je izricanje presude u jedinom od četiri krivična postupka koji njegovi advokati nisu uspjeli da odlože.
Njujorški sud proglasio ga je krivim 30. maja za falsifikovanje dokumenata uoči izbora 2016. godine. Novi američki predsjednik teoretski se suočava s kaznom do četiri godine zatvora.
Afera se odnosi na isplatu 130.000 dolara, pod maskom sudskih troškova, po*no zvijezdi Stormi Daniels, kako bi je ućutkao zbog se*sualnog odnosa 2006. godine. Međutim, Donald Tramp ove navode poriče.
Po mišljenju stručnjaka, ako ga je sudija Huan Merčan osudio na zatvorsku kaznu, u slučaju prve krivične presude, to se sada čini veoma nevjerovatnim s obzirom na nepremostive praktične poteškoće koje bi izazvale zatvaranje izabranog predsjednika.
Što se tiče dva savezna slučaja koji se vode protiv njega, stvari su potpuno jasne barem u iduće četiri godine njegovog novog mandata. Republikanski kandidat je krajem oktobra sugerisao da će, ako bude izabran za predsjednika, "otpustiti" specijalnog tužioca za ta dva slučaja Džeka Smita, kojeg je imenovao Merik Garland, glavni državni tužilac aktualne demokratske administracije.
"Otpustio bih ga za dvije sekunde", rekao je Tramp u intervjuu, u odgovoru na pitanje hoće li sam sebe pomilovati ili će da otpusti specijalnog tužioca Džeka Smita.
Predsjednik je nedodirljiv na dužnosti?
Dva slučaja koja istražuje specijalni tužilac usmjerena su na navodno nezakonite pokušaje Donalda Trampa da poništi rezultate izbora 2020. godine i zadržavanje povjerljivih dokumenata nakon odlaska iz Bijele kuće.
U prvom slučaju u Vašingtonu, Vrhovni sud je 1. jula presudio da predsjednik Sjedinjenih Država ima širok imunitet od krivičnog gonjenja, primoravši Džeka Smita da podnese revidiranu optužnicu krajem avgusta.
Specijalni tužilac je potom u optužbi iznio svoje argumente kako bi ukazao na privatnu prirodu radnji zbog kojih bi Tramp trebalo da bude gonjen, a koje, prema njegovim riječima, nisu obuhvaćene imunitetom od krivičnog gonjenja za njegova "službena djela".
U drugom slučaju u jugoistočnoj Floridi, sutkinja Ailin Canon ga je odbacila 15. jula, rekavši da je imenovanje specijalnog tužioca u tom slučaju i finansiranje njegovog rada prekršilo odredbe o imenovanjima i troškovima Ustava. Na tu odluku je trenutno uložena žalba.
Novi predsjednik mogao bi da imenuje novog glavnog državnog tužioca koji bi otpustio Smita ili jednostavno da naredi Ministarstvu pravde da povuče optužbe. Pri tome će moći da se pozove na stalnu politiku Ministarstva pravde da ne procesuira aktuelnog predsjednika.
Kako stvari sada stoje, Trampu bi moglo da se sudi tek nakon odlaska sa vlasti, rekla je Kler Finkelštajn, profesorka prava na Univerzitetu u Pensilvaniji.
Ono što preostaje jesu krivična gonjenja u ključnoj saveznoj državi Džordžiji, gdje se protiv Trampa i još 14 osoba vodi postupak iz sličnih razloga kao i u saveznom slučaju u Vašingtonu, a na temelju zakona Džordžije o organizovanom kriminalu.
U tom slučaju, odloženom najmanje do sljedeće godine, sve će zavisiti od odluke državnog apelacionog suda koji je primio zahtjev optuženih.
(Index.hr/Mondo/Aleksandra Virijević)