Rusija će uskoro pokrenuti veliku ofanzivu na južnom i istočnom frontu, amogućnost učešća Bjelorusije u ratu, uznemirila je zvaničnike u Kijevu.
Jučerašnji dolazak ruskog predsjednika Vladimira Putina u prestonicu Bjelorusije Minsk izazvao je uznemirenost među visokim zvaničnicima u Kijevu, koji su već zabrinuti zbog naznaka da će Rusija uskoro pokrenuti veliku ofanzivu na južnom i istočnom frontu. Susret Putina i bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka ojačao je uvjerenje Ukrajinaca da je Rusija pojačala napore da uvuče Belorusiju u rat.
Službe za odnose s javnošću dvojice predsjednika saopštile su da je centralna tema razgovora proširenje ekonomske saradnje njihovih zemalja. Ali činjenica da je Putin poveo ministra odbrane Sergeja Šojgua i ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova u svoju prvu posjetu Bjelorusiji prije tri godine sugeriše da su razgovori bili mnogo obimniji od toga.
Poseta ruskog predsjednika jedinom preostalom (otvorenom) savezniku Evrope poklopila se sa rastućim strahovima u Kijevu da Rusija planira veliku zimsku (ili proljećnu) ofanzivu čiji su ciljevi nepoznati, ali se spekuliše da bi mogli da obuhvate i novi pokušaj osvajanja Kijeva. Ukrajinci smatraju da bi u ovom scenariju za njih bilo posebno opasno novo otvaranje sjevernog fronta, dok bi ruske snage ovog puta mogle da računaju na aktivnu pomoć bjeloruske vojske.
Činjenica je da osim Putinove posete Minsku postoje i drugi pokazatelji za vjerovatnoću takvog scenarija. Nedavno napravljeni satelitski snimci pokazuju novoočišćene šumske puteve na jugu Bjelorusije i konvoje sa vojnom opremom koji se kreću ka granici te zemlje sa Ukrajinom. Povećan je i broj vozova koji prevoze vojnike i opremu od ruske granice do grada Bresta na jugozapadu Bjelorusije.
Uz sve ovo, ruska novinska agencija Interfaks prenosi da će ruske trupe u Belorusiji uskoro izvesti velike taktičke vježbe. Dolazak nove opreme i ruskih vojnika, zajedno sa "antiterorističkom operacijom“ koju je Lukašenko pokrenuo sredinom oktobra, tvrdeći da ima informacije da neke susjedne zemlje planiraju upad na bjelorusku teritoriju, a uz blic inspekcije trupa nedavno organizovan od vrha bjeloruske vojske, sami bi bili dovoljni da izazovu uzbunu u Kijevu.
Trik ili ozbiljne pripreme?
S obzirom na razvoj situacije, ne čudi što je ove nedelje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao veliki bezbjednosni sastanak, čija je tema bila sve veća pretnja od napada sa sjevera. Kako prenosi The Washington Post, okupljeni zvaničnici i vojni komandanti razmatrali su i mogućnost da njihovi neprijatelji izvedu maskirovanje, klasičnu rusku taktiku čiji je cilj dezinformisanje i obmanjivanje neprijatelja.
U ovom slučaju, Ukrajinci se pitaju da li pripreme koje vide u Bjelorusiji nisu lukavstvo za privlačenje njihovih snaga na sjever, dok Rusija priprema udar sa istoka i juga. U prilog teoriji maskiranja idu i podaci o broju ruskih vojnika u Bjelorusiji kojima Pentagon raspolaže, a koji ne ukazuju na vjerovatnoću napada u bliskoj budućnosti. Najviše 15.000 ruskih boraca nije dovoljno za veliku ofanzivu sa severa, čak i ako su bili pojačani sa 50.000 bjeloruskih vojnika koji nemaju nikakvog borbenog iskustva.
Na početku invazije, u februaru ove godine, 40.000 ruskih vojnika krenulo je ka Kijevu iz Bjelorusije. Tada su ih zaustavili relativno slabo naoružani i neiskusni branioci. U međuvremenu, ukrajinske snage su borbeno prekaljene i naoružane sofisticiranim zapadnim oružjem, dok su Ukrajinci granicu snažno utvrdili minama i bodljikavom žicom, a na nekim mjestima i pravim zidovima.
Indikativne vojne vežbe
Međutim, to što Rusi trenutno nisu spremni da napadnu Ukrajinu iz Bjelorusije ne znači da neće biti spremni za to na proljeće, kada pojedini analitičari očekuju početak njihove velike ofanzive na jugu i istoku. Poslednjih nedelja u Bjelorusiju je počelo da stiže novo rusko oružje, a bjeloruska opozicija tvrdi da je reč o protivvazdušnoj odbrani, raketnim sistemima i stotinama vojnih kamiona.
Bjeloruska vojska je takođe intenzivirala obuku vojnih obveznika, a prošle nedelje je izvršila veliku provjeru borbene gotovosti na granici sa Ukrajinom. Istovremeno, vojna uprava je sastavljala spiskove vojno sposobnih muškaraca, očigledno da bi sve bilo spremno za moguću masovnu mobilizaciju.
Aleksander Azarov, bivši potpukovnik bjeloruske obavještajne službe, tvrdi da su mu njegovi kontakti u vojsci govorili da je obuka uključivala manevre koji bi bili neophodni u invaziji, poput prelaska rijeka. "Mislimo da će na proljeće Lukašenko poslati bjeloruske trupe u Ukrajinu sa ruskim trupama“, rekao je Azarov.
Lukašenko je u škripcu
Ukrajinski i zapadni analitičari priznaju da u scenariju koji uključuje zajednički napad ruske i bjeloruske vojske na Ukrajinu postoji jedna velika nepoznanica: Aleksandar Lukašenko. Mnogo se pisalo o Lukašenkovim odnosima sa Rusijom, njegovim privatnim vezama sa Putinom, ali još uvek nije jasno koliko je čovjek koga su do početka rata u Ukrajini nazivali "poslednjim evropskim diktatorom“ zapravo nezavisan od Kremlja.
Većina stručnjaka se slaže da se Lukašenko do sada tvrdoglavo opirao pokušajima Rusije da ga uvuče u rat jer je svjestan da bi takav potez izazvao ogromno nezadovoljstvo Bjelorusa. Lukašenko se prije dvije godine suočio sa velikim protestima građana, koje je uspio da suzbije samo nemilosrdnom represijom i talasom političkih hapšenja. Vojni gubici u Ukrajini mogli bi da izazovu novo izbijanje nezadovoljstva u najgorem trenutku za Lukašenka.
"Znamo da je veliki dio društva protiv slanja trupa u Ukrajinu. Teško bi mu to politički opravdao“, smatra Hana Ljubakova, ekspert za Bjelorusiju u Atlantskom savjetu, američkom trustu mozgova koji se bavi međunarodnim odnosima. "Belorusku vojsku uglavnom čine vojni obveznici, mladići koji nisu motivisani za borbu. Ako njihova tijela počnu da se vraćaju u Bjelorusiju, to bi moglo da izazove proteste. Teško je procijeniti koliko bi oni bili intenzivni, ali bi se sigurno pretvorili u destabilizujući faktor za Lukašenka“, rekla je Ljubakova za magazin Forin Polisi .
Lukašenkova sudbina povezana sa Putinom
Vadzim Kabančuk, komandant jedinice bjeloruskih dobrovoljaca koji se bore na strani Ukrajine, slaže se sa ocjenom nespremnosti većine Bjelorusa da učestvuje u ratu.
"Osam od deset ljudi u vojsci ne želi da se bori u ovom ratu. Ako uđu u Ukrajinu, vojska će se raspasti. Oni će se predati i otići u zatvor, ili će preći na našu stranu. Lukašenko to zna, pa pokušava da izbjegne ulazak u rat“, objašnjava Kabančuk, koji vjeruje da će Putin ipak natjerati Lukašenka da se pridruži agresiji na Ukrajinu.
"Mislim da će sukob dalje eskalirati van njegove kontrole, uključujući punu mobilizaciju i uključivanje bjeloruske vojske“, rekao je Kabančuk za Foreign Polici. Mogućnost da će Lukašenko biti primoran da rizikuje sve i uđe u rat pominje se i u analizi objavljenoj na sajtu Evropskog saveta za međunarodne odnose (ECFR), drugog trusta mozgova koji je razmatrao ulogu Bjelorusije u događajima na istoku kontinenta.
S obzirom na to u kojoj mjeri je sebe kompromitovao podržavajući Putina, Lukašenko vjerovatno shvata da njegov režim neće preživjeti poraz Rusije i vjerovatni pad ruskog predsjednika, smatraju analitičari ECFR-a. Stoga bi mogao da zaključi da će ga zadržavanje bjeloruske vojske van rata koštati mnogo više od pridruživanja napadu na Ukrajinu i da naredi invaziju uprkos protivljenju naroda i nevoljnosti njegovih vojnika.
Ako je zaista tako, ostaje samo da se pronađe odgovor na pitanje da li su Ukrajinci sposobni da se izbore sa Bjelorusima. O spremnosti ukrajinske odbrane na granici sa Bjelorusijom teško je suditi iz izjava zvaničnih izvora, koji moraju da obrate pažnju na moral vojnika i civilnog stanovništva. Ali činjenica je da su Ukrajinci poslednjih mjeseci preduzeli ozbiljne korake da spriječe invaziju iz Bjelorusije.
Teško je pronaći precizne podatke o odbrambenim merama duž više od hiljadu kilometara granice, ali je ukrajinska Pravda opisala kako se u Volinskoj oblasti grade "jarak, nasip i armirano-betonski zid sa bodljikavom žicom na vrhu“. Mine su razbacane ispred zida, a graničari su opremljeni „tehnologijom koja će im omogućiti da prate šta se dešava duboko u pozadini neprijatelja“.
Ukrajinci su uvjereni da mogu da zaustave napad
Prema nezvaničnim izvorima iz vrha ukrajinske vojske, oko 60.000 boraca raspoređeno je na sjeveru zemlje da bi zaustavili bilo kakve upade iz Bjelorusije. Kada se uzme u obzir broj i opremljenost branilaca i razmere novoizgrađenih utvrđenja, pa se uporede sa ruskim i bjeloruskim snagama sa druge strane granice, čini se da nema sumnje da su Ukrajinci sposobni da zaustavljanje mogućeg napada.
Juri Saks, savjetnik ukrajinskog ministra odbrane, potvrdio je da u Kijevu još uvek nema konsenzusa da je napad iz Bjelorusije neizbježan, ali je takođe istakao da sve događaje u susednoj zemlji pomno prate ukrajinski obavještajci. „Naša odbrambena obavještajna služba ne vidi nikakve znake neposrednog napada. Ali svi su svjesni da nisu odustali i da bi mogli ponovo da napadnu iz Bjelorusije“, rekao je on. „Uvjereni smo da bismo mogli da ih razbijemo i pobjedimo jer smo dovoljno uspostavili granicu“, dodao je Saks. „Imamo dovoljno trupa i imamo oružje koje smo dobili od naših zapadnih prijatelja.