Prije manje od jednog vijeka, Josif Staljin zabranio je Božić.
Zima Crveni trg u centru Moskve pretvara u jedan od najvećih zimskih sajmova u Rusiji. Na Crvenom trgu se može kupiti gotovo sve da bi se pripremilo za oštru rusku zimu: krznene kape zvane ušanke i vunene čizme koje se zovu valenki grijale su Ruse vijekovima. Možete uživati i u palačinkama, pitama, medu i drugoj tradicionalnoj ruskoj hrani dok gledate na drevne i nostalgične zgrade Kremlja, pravoslavnu katedralu Vasilija i svjetski poznati mauzolej u kome se još uvijek nalaze mošti prvog sovjetskog vođe Vladimira Lenjina.
Zanimljivo je da Rusi ne povezuju atmosferu, svijetla, okićena drvca i vašar sa Božićem. Na ruskom se to zove Novogodišnji festival. Lampice se zovu novogodišnji ukras, a jelka (jolka) je novogodišnja jelka. Čak se i pokloni za prijatelje i porodicu daju samo u noći 31. decembra. Ali zašto?
Jolka (jelka)
Pa, sve je počelo Ruskom revolucijom. Kada je Josif Staljin postao vođa Sovjetskog Saveza, odlučio je da zabrani Božić. U sovjetskoj ideologiji nije bilo mjesta za religiju, tako da nije bilo mjesta za proslavu Isusovog rođenja. Od 1929. nadalje, u Sovjetskoj Rusiji je počeo period bez Božića. Bile su zabranjene i jelke, a Božić i Nova godina nisu više bili neradni dani. Čak su se obilazili stanovi i provjeravalo se da li ljudi tajno kite jelke.
Isključivanje Božića nije bio lak zadatak. Rusi su bili ogrezli u religiju i zabraniti je iz društva bilo je gotovo nemoguće. Svake godine, oko 7. januara (konzervativna Ruska pravoslavna crkva i dalje slavi Božić po julijanskom kalendaru), desetine svještenika bi bilo hapšeno zbog tvrdoglavog nastavljanja božićnih bogosluženja.
Religiozni i siromašni sovjetski građani nisu odustajali tako brzo i u tajnosti bi sjekli svoje jelke u šumama i ukrašavali ih svime što su našli: farbanim ljuskama od jaja, sjajnim omotima od slatkiša, pa čak i malim kutijama šibica. Tamo bi na Badnje veče čitali priču o rođenju Hristovom.
Nova Godina
Jedan zvaničnik sovjetske vlade, Pavel Postishev, pokušao je da promijeni Staljinovo mišljenje. Godine 1935. u sovjetskim novinama Pravda stavio je članak u kome je rekao: "U doba prije Velike revolucije, buržoazija i kapitalisti su uvijek podizali jelku svojoj djeci u novogodišnjoj noći. Djeca radničke klase bi ljubomorno gledala kroz prozore na sjajno drvo, ukrašeno lampicama, dok su se bogataši ispod njega igrali novim igračkama koje su dobili".
Prema Postiševu, bilo je vrijeme da radnička klasa Sovjetskog Saveza dobije novogodišnju jelku i da se djeci vrati novogodišnja proslava. Staljin se djelimično složio. Atmosferu je vratio, ali bez Hrista, za Novu godinu. Čak je imitirao zapadnog Deda Mraza sa ruskom verzijom "Ded Moroz" ili "Deda Mraz" i njegovu unuku "Sneguročku". Dakle, od 1935. godine pa nadalje, Rusi su 31. decembra podizali drveće za proslavu Nove godine, a na njega su, naravno, stavljali sjajnu crvenu sovjetsku zvijezdu. Na taj način, stari način proslavljanja Božića bio je potpuno zaboravljen kada je Gorbačov započeo svoje perestrojke reforme. Više od pedeset godina sovjetski građani dočekuju Novu godinu na način na koji Zapad slavi Božić 24. i 25. decembra. Danas većina Rusa ni ne zna da im je Staljin oteo 'pravi' Božić i umjesto toga priredio doček Nove godine.
Božić
Sovjetskog Saveza nema već trideset godina, a kapitalizam se vratio u Rusiju. Američki uticaji poput 'crnog petka', zimskih festivala i drugih marketinških trikova preplavili su Rusiju. Takođe, religija se vratila, i Ruska pravoslavna crkva se vratila jača nego ikad. Sedmog januara crkve su pune za ruski Božić po julijanskom kalendaru.
Ali jedna stvar se nije promjienila. Rusi i dalje daruju u novogodišnjoj noći, jelka i dalje stoji na prvom mjestu za novogodišnje proslave, a zapadnjačka božićna atmosfera osjeća se samo u novogodišnjoj noći u Rusiji. Kao i njegovi sovjetski prethodnici, ruski predsjednik Vladimir Putin drži televizijski govor u novogodišnjoj noći sa nostalgičnih tornjeva Kremlja, govoreći o dobrim nadama za Novu godinu i zbog toga ga Rusi vole.
Crkva ipak čini sve što može da uzvrati. Mnoge pravoslavne crkve podižu jelke i ukrašavaju ih anđelima, trubama, bebom Isusom i šestokrakom Vitlejemskom zvezdom. Velike crkve u gradovima Moskvi i Sankt Peterburgu prenose svoje službe, a važne političke ličnosti, uključujući predsjednika Vladimira Putina, prisustvuju proslavi pravoslavnog Božića. I to je način da ruski predsjednik postane popularan.