Zašto ljudi, kada su nervozni, prvo posežu za hranom da bi se smirili?
Po mišljenju pojedinih ljekara, poslije ljekova za smirenje (da ne spominjemo i neke druge hemijske supstance), jelo se ubraja u najuspješnije sredstvo za smirenje.
Zanimljivo je da čovek koji jede, kako se to sada sve češće čije, "na nervnoj bazi", često uopšte nije gladan. U igri je, laički rečeno, veza stvorena između čovjekovih čula, nervoze i signala koje mozak šalje tijelu, piše "Politikin Zabavnik".
Stvara se vrsta psihosomatske "zavisnosti" od prekomjernog unosa obilja hrane, jer onog časa kad je stomak pun, u centralnom nervnom sistemu počinju da se luče endorfini, takozvani hormoni sreće, od kojih je najpoznatiji serotonin.
Dakle, ima ljudi kojima je hrana neka vrsta odbrambenog mehanizma i dobro znaju da će čim se nasjekiraju jelom uspjeti da se smire.
Naravno, često i prekomjerno prejedanje vrlo lako izaziva nove tegobe. Jeste da hrana naizgled odigra ulogu "bensedina", ali može da ostavi naslage sala na tijelu.
Šta ima čovjek od toga što se trenutno smirio ako onda ubrzo počne da se nervira jer se ugojio?
Jedan od razloga što je i svijetu nastupil aprva poplava prekomjerno debelih ljudi objašnjava se i "treapijom prejedanja".
Zato, kad je neko nervozan, umjesto da posegne za hranom, bilo bi mnogo bolje da se baci na fizičke vježbe, na šetnju brzim koracima, igranje, vožnju bicikla, sve samo da ne pojede tone čokolade i ne popije hektolitre nekog slatkog, gaziranog pića.
(MONDO)