Sagovornici upozoravaju na potrebu zaštite poljoprivrednog zemljišta, dok izmjene zakona utiču na pad interesovanja stranih kupaca i zakupaca
Strani državljani u Crnoj Gori posjeduju oko 50.000 objekata i 94.000 parcela, a najviše nekretnina nalazi se u vlasništvu državljana Srbije, Rusije i Njemačke, prenosi CDM.
Prema navodima TV Podgorica, ruski državljani postali su vlasnici oko 19.000 nekretnina i približno četiri miliona kvadrata zemljišta od obnove nezavisnosti 2006. godine, a trend kupovine nekretnina nastavljen je i tokom prethodnih godina.
Agent za nekretnine Haris Osmanagić kazao je da su u Podgorici danas najčešći kupci domaći državljani.
„To su najčešće mladi bračni parovi koji kupuju stanove putem kredita. Takođe, imamo dosta naših ljudi koji žive u inostranstvu i novac koji zarade ulažu u Crnoj Gori. Što se tiče stranaca, rekao bih da nijesu baš značajni kupci kada je Podgorica u pitanju“, naveo je Osmanagić.
Kako prenosi CDM, izmjene Zakona o strancima uticale su na smanjenje interesovanja stranih državljana za kupovinu nekretnina. Prema novim pravilima, stranci moraju kupiti nekretninu vrijednu najmanje 150.000 eura kako bi ostvarili pravo na privremeni boravak.
„Taj iznos koji je podignut posljednjim zakonom negativno je uticao na tržište. I ono malo stranih kupaca koje smo imali u Podgorici sada je dodatno smanjeno“, ocijenio je Osmanagić.
Kada je riječ o zemljištu, stranci ga mogu kupovati samo preko registrovane kompanije u Crnoj Gori. Osmanagić navodi da interesovanje postoji, ali da je ograničeno zbog činjenice da je veliki dio zemljišta u Podgorici neurbanizovan.
Trenutno su među najtraženijim lokacijama Donja i Gornja Gorica, gdje je cijena kvadrata zemljišta, prema njegovim riječima, porasla sa prošlogodišnjih 120 na oko 200 eura.
Predsjednik Udruženja mladih poljoprivrednika Crne Gore Željko Vidaković upozorio je da država mora zaštititi poljoprivredno zemljište od nekontrolisane prenamjene.
„Treba da iskoristimo iskustva zemalja poput Malte, Kipra, Slovenije i Hrvatske i da ne dozvolimo da se poljoprivredno zemljište kupuje pod tom namjenom, a zatim koristi za gradnju objekata“, kazao je Vidaković.
On smatra da bi zakonska regulativa trebalo hitno da bude usklađena sa evropskim praksama kako bi se spriječile zloupotrebe i dodatno smanjenje poljoprivrednih površina.
Kako prenosi CDM, izmjene zakona uticale su i na smanjenje broja stranaca koji iznajmljuju nekretnine u Podgorici, što je dovelo i do pada cijena zakupa stanova.