U Crnoj Gori indeks rodne ravnopravnosti je 55, pokazao je najnoviji izvještaj Uprave za statistiku Crne Gore (MONSTAT) pod nazivom “Žene i muškarci u Crnoj Gori”, podržan od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Ovaj parametar pokazuje, kako je navela načelnica Odsjeka statistike demografije i migracija Snežana Remiković, da je Crna Gora na pola puta do ostvarivanja rodne ravnopravnosti, saopštili su iz MONSTAT-a.
“Važno je istaći da u EU prosječan indeks rodne ravnopravnosti, odnosno neravnoravnosti, iznosi 67,4. To u stvari pokazuje da u velikom broju zemalja EU, tačnije ni u jednoj, nije postignuta potpuna ravnopravnost. Vrijednost Indeksa koja ukazije na potpunu ravnopravnost jednog društva između muškaraca i žena iznosi 100. S druge strane, vrijednost je 0 ako postoji potpuna neravnopravnost”, pojasnila je Remiković.
Indeks rodne ravnopravnosti, koji se ove godine prvi put našao u publikaciji “Žene i muškarci u Crnoj Gori”, ne mjeri samo ravnopravnost između žena u odnosu na muškarce, nego i obrnuto.
Dakle, svaka ravnopravnost između polova smanjuje vrijednost indeksa, koji se prati kroz šest domena: moć, vrijeme, znanje, novac, rad i zdravlje.
“Kada govorimo o domenu moći Crna Gora ima indeks 35, a EU 52. Znači imamo još mnogo da radimo u domenu moći da bismo stigli srednju vrijednost EU”, ocijenila je Remiković.
S druge strane, u pogledu vremena situacija je nešto bolja i pomenuti jaz između EU i Crne Gore je nešto manji.
“Indeks koji se tiče vremena iznosi 53 za Crnu Goru, a 66 za EU. Što se tiče znanja naš indeks iznosi 55, a indeks EU 63. Kada govorimo o novcu, nažalost, jaz je ponovo veoma izražen – Indeks je oko 60 u Crnoj Gori, dok je u EU 80”, dodala je načelnica Odsjeka statistike demografije.
Kada je posrijedi rad i oblast zaposlenosti indeks u našoj državi je 65, dok je prosijek na nivou Unije 72, a najbolja situacija je u oblasti zdravlja gdje je prosijek EU 88, dok je u Crnoj Gori 87.
“Ovaj indeks je napravljen za 2019. i kao takav je publikovan, međutim, vrijednost samog indeksa pokazaće se u narednom periodu kada vidimo za dvije godine da li je u Crnoj Gori došlo do poboljšanja situacije. Ovaj indeks svakako služi donosiocima odluka da sagledaju u kojoj je oblasti potrebno donositi politike i aktivnosti kako bi se stanje popravilo”, navela je Remiković.
U 2019. svaka druga žena je bila neaktivna na tržištu rada.
Publikacija “Žene i muškarci u Crnoj Gori”, prvi put publikovana 2006. godine, predstavlja veom važan izvor podataka o položaju muškaraca i žena u Crnoj Gori, ocijenio je pomoćnik direktorice za sektor socijalnih statistika i demografije Vuk Čađenović.
“U Crnoj Gori, se u zadnjih 60 godina u prosjeku godišnje rađalo više dječaka nego djevojčica. Prema statistici žene u prosjeku žive duže od muškaraca. Tako je očekivani životni vijek djevojčica rođenih 2019. oko 80 godina, dok je za dječake rođene iste godine očekivani životni vijek oko 74 godine”, dodao je Čađenović.
Budući da je procenat rođenih dječaka veći, samim tim je i procenat dječaka veći kada je u pitanju završetak osnovnog i srednjeg obrazovanja. Međutim podaci se mijenjaju kada su posrijedi završene studije na ustanovama visokog obrazovanja, odnosno, procenat žena je veći u odnosu na muškarce.
“Kada govorimo o brakovima, interesantan je podatak da je 1980. godine prosječna starost muškarca pri stupanju u brak iznosila 27.5 godina, a u 2019. godini 31, dok kada su u pitanju žene, u 1980. godini prosječna starost pri stupanju u brak iznosila 23 godine, a sada iznosi 28 godina”, dodao je Čađenović.
Razlika izmedju muškaraca i žena, pokazala je publikacija, više je vidljiva na tržistu rada.
“Podatak koji zabrinjava i može ukazivati na nejednakost je da je u 2019. godini svaka druga žena bila neaktivna na tržistu rada, a da je samo 4 od 10 zena bilo zaposleno”, istakao je Čađenović.
Inače, publikacija “Žene i muškarci u Crnoj Gori” (dostupna na: https://monstat.org/uploads/files/publikacije/%C5%BDene%20i%20mu%C5%A1karci%20u%20Crnoj%20Gori.pdf ) daje kratak prikaz stanja žena i muškaraca u našem društvu. Nastala je kao odgovor na sve veće potrebe korisnika/ca da se stanje u društvu, između ostalog, prati i preko statističkih podataka prikazanih prema polu. Publikacija je prvi put objavljena 2006. godine i od tada se publikuje svake druge godine.
Indeks rodne ravnopravnosti je važan agregat za sagledavanje stanja rodne ravnopravnosti u jednoj zemlji, razvijen od strane evropskog Instituta rodne ravnopravnosti, zaključuje se u saopštenju.