Monteput je saopštio i niz podataka koji bi mogli biti od posebnog značaja za stanovnike opština na sjeveru Crne Gore kroz koje će prolaziti budući autoput
Nakon što je ozvaničen početak pripremnih radova na drugoj dionici autoputa od Mateševa do Andrijevice, iz kompanije Monteput saopšteno je da je dobijena saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine i za nastavak trase od Andrijevice do Boljara. Kako prenosi RTCG, vrijednost ove dionice procijenjena je na oko 880 miliona eura.
Monteput je saopštio i niz podataka koji bi mogli biti od posebnog značaja za stanovnike opština na sjeveru Crne Gore kroz koje će prolaziti budući autoput. U fazi definisanja trase dionica je podijeljena na dva segmenta – od Andrijevice do petlje Crnča i od petlje Crnča do Boljara.
Kompanija Monteput zahtjev za izdavanje ekološke saglasnosti Agenciji je podnijela u novembru prošle godine, a u dokumentaciji se navodi da će dionica autoputa Andrijevica – Berane – Boljare biti duga oko 49 kilometara. Planirano je da se sastoji od dvije sekcije, tri petlje, 10 tunela i 25 mostova.
Predračunska brzina kretanja vozila iznosiće od 100 do 120 kilometara na čas, dok će autoput imati četiri saobraćajne trake širine po 3,5 metra.
Kako se navodi u dokumentaciji, za sekciju od Andrijevice do Berana izabrana je varijanta 2 iz idejnog rješenja, dok je za dio od Berana do Boljara odabrana varijanta 1.
„Dužina kompletne trase iznosi oko 49 km. Prvih 14 km radi se po varijanti 2, a nastavak po varijanti 1. Na trasi je ukupno 10 tunela i 25 mostova.“
Treća dionica autoputa počinje uklapanjem na prethodnu dionicu, odnosno na denivelisanu raskrsnicu Andrijevica 1, koja predstavlja vezu autoputa i opštine Andrijevica. Neposredno nakon nje projektovana je petlja Andrijevica 2, koja će povezivati autoput sa budućom brzom saobraćajnicom Andrijevica – Čakor.
Kako prenosi RTCG, trasa potom nastavlja dolinom Lima. Nakon približno dva kilometra ulazi u tunel, rijeku Trebačku prelazi mostom, a zatim ponovo ulazi u tunel.
Na potezu do petlje Berane planiran je još jedan kraći tunel, nekoliko mostova, kao i dionice otvorene trase bez većih objekata.
Petlja Berane biće glavna veza grada sa autoputem, a u njenoj zoni predviđeno je odmorište sa benzinskom stanicom. Poslije petlje trasa prelazi dolinu rijeke Bistrice, a oko 11. kilometra ponovo ulazi u tunel. Do spuštanja u dolinu Lima smjenjuju se tuneli i mostovi sa kraćim otvorenim dionicama.
S obzirom na konfiguraciju terena, rijeka Lim će na ovom dijelu trase biti premošćena dva puta, nakon čega autoput nastavlja lijevom obalom do Štitara, gdje je planirano još jedno odmorište sa benzinskom stanicom.
Poslije Štitara projektovane su dvije varijante trase koje na različite načine prelaze dolinu Lima, dok se neposredno prije petlje Crnča ponovo spajaju. Petlja Crnča omogućiće povezivanje magistralnog puta Berane – Bijelo Polje sa autoputem.
Na kraju trase planirano je povezivanje sa autoputem u Srbiji na području Pešterske visoravni, u Boljarima, odakle bi se saobraćajnica nastavila prema Požegi, a zatim i prema Beogradu.
Kako piše RTCG, posebno značajna vijest za stanovnike Berana jeste da je kroz idejno rješenje usvojena takozvana varijanta 2, koja prolazi padinskim dijelom i ocijenjena je povoljnijom za grad u odnosu na ranije razmatranu dolinsku trasu.
Prema ovom rješenju, stanovnici naselja Lužac, Dolac i Beranselo ne bi trebalo da budu direktno pogođeni izgradnjom autoputa, jer će trasa prolaziti brdskim, odnosno padinskim dijelom.
To praktično znači da autoput neće biti građen dolinskom trasom kroz Berane, čime će biti izbjegnuto zadiranje u gusto naseljena prigradska područja koja su se razvijala tokom prethodnih decenija.
Kako prenosi RTCG, autoput će na teritoriju beranske opštine ući u rejonu sela Vinicka, potom će pratiti dolinu Lima, a u blizini prigradskog naselja Lužac prolaziće padinskom trasom, znatno iznad postojećih stambenih objekata.
Početak pripremnih radova na drugoj dionici autoputa od Mateševa do Andrijevice, kao i informacija Monteputa da je dobijena ekološka saglasnost i za treću dionicu, dodatno su ojačali očekivanja da će realizacija ovog infrastrukturnog projekta značajno unaprijediti saobraćajnu povezanost sjevera Crne Gore i otvoriti prostor za njegov snažniji privredni razvoj i valorizaciju.