Hrvatska ukinula nadoknade, Srbija ograničila
Bivši funkcioneri, koji su nakon prekida ili isteka mandata tražili jednogodišnju naknadu koja im po zakonu i dalje pripada, građane ove države su za posljednjih godinu i sedam mjeseci koštali više od 3,3 miliona eura. Ekonomski analitičar Oleg Filipović kazao je za Pobjedu da su nadoknade po prestanku funkcije diskriminacija, te da da u momentu završetka mandata, funkcioneri ne bi trebalo da prime više nijednu platu, kao što je slučaj sa bilo kojim drugim radnikom u Crnoj Gori.
Iz Ministarstva finansija Pobjedi su saopštili da je, po osnovu prava na naknadu po prestanku funkcije, tokom 2023. godine isplaćeno 1.861.059 eura, dok je u prvih sedam mjeseci ove godine po istom osnovu isplaćeno 1.464.299 eura.
Broj bivših funkcionera, koji primaju ovu naknadu, mjesečno varira, a kretao se oko 70, koliko ih je bilo tokom tri mjeseca prošle godine, pa do 144 koliko ih je ovo pravo ostvarilo u februaru ove godine. Preostalih mjeseci taj broj se nije spuštao ispod 100.
Na pitanje Pobjede koliko njih je na ovu naknadu imalo pravo, ali je nije tražilo, iz MF je rečeno da nemaju taj podatak.
U javnosti se već dugo govori da je ova praksa nepoštena te da je potrebno izmijeniti zakonsku regulativu koja bivšim funkcionerima daje pravo da godinu nakon prestanka mandata primaju naknadu, bez obzira na to da li su bili na početku ili kraju, te na koji način im je mandat prestao.
Iako brojne zakone Skupština usvaja po hitnoj proceduri, u posljednje vrijeme često i bez javne rasprave, zakon koji tretira ovo pitanje nikako da stigne na red. Ipak, iz MF kažu da su pokrenuli određene aktivnosti.
“U toku je izrada novog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, u okviru kojeg se, između ostalog, razmatra i član koji se odnosi na pravo na naknadu po prestanku funkcije”, kazali su Pobjedi iz MF, odgovarajući na pitanje da li će ova praksa biti ukinuta ili ograničena na kraći period.
Da je u pitanju diskriminacija, smatra Oleg Filipović. Nadao se, kako je kazao Pobjedi, da će doći do smanjenja državne administracije i abnormalnih troškova, ali do toga nije došlo.
“Smatram da u momentu završetka mandata, funkcioneri ne bi trebalo da prime više nijednu platu, kao što je slučaj sa bilo kojim drugim radnikom u Crnoj Gori. Ne znam zašto bi neko imao prednost u odnosu na druge i zbog čega bi se pravila ekonomska diskriminacija između javnog i privatnog sektora. Bićemo jaka ekonomija tek kada privatni sektor bude jači od javnog. Treba ići u tom pravcu i kratiti sve nepotrebne troškove, a naknade to jesu”, rekao je Filipović.
S druge strane, zalaže se za bonuse u slučaju izvanrednih rezultata, ali i odgovornost ako oni izostanu.
“Trebalo bi uvesti kontrolu rezultata funkcionera i na bazi njihovog konkretnog uspjeha eventualno dati neke bonuse. Isto tako, potrebno je postaviti pitanje i ako neko ne daje rezultate. Ne mislim samo na izvršnu vlast nego i javne kompanije, jer se i na te funkcije dolazi po političkom ključu. Šta ćemo sa naknadom ako se napravi minus kompaniji, a imaju pravo da je koriste godinu, za šta se onda oni plaćaju? Za to što nijesu napravili rezultate. Ako neko od gubitaša napravi kompaniju sa pozitivnim rezultatom, apsolutno bi trebalo da bude adekvatno nagrađen. Dakle, po učinku, a ne po obavezi”, kazao je Filipović.
Crna Gora najdarežljivija je prema bivšim funkcionerima u odnosu na države u regionu, jer su one tu privilegiju ukinule ili je značajno ograničile u periodu i visini primanje takve naknade. Na primjer, u Hrvatskoj pravo na ovu naknadu nemaju funkcioneri koji su podnijeli ostavku ili su razriješeni sa funkcije, a u Srbiji je ta naknada tri mjeseca po prestanku funkcije, izuzev za poslanike koji to pravo imaju šest mjeseci.
To je ranije saopštio Centar za građansko obrazovanje, koji je još prije dvije godine podnio inicijativu svim poslaničkim klubovima i skupštinskom odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu za izmjenu člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i člana 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Iz CGO su takođe ukazali da je to novac građana te da funkcioneri zbog visokih naknada nijesu ni motivisani da traže novi posao. Sa socijalnog aspekta je takođe problematično, imajući u vidu da „obični“ građani nemaju nikakvu podršku dok traže posao.