Premijer tvrdi da su zarade i penzije značajno porasle uprkos inflaciji, dok opozicija upozorava da veliki broj građana i dalje teško podnosi rast troškova života
Skupštinsko zasijedanje obilježila je oštra polemika između premijera Milojka Spajića i šefa poslaničkog kluba Evropskog saveza Borisa Mugoše o ekonomskim rezultatima Vlade, kupovnoj moći građana, evropskim integracijama i odnosu prema dijaspori, prenose Vijesti.
Mugoša je optužio premijera da ignoriše prijedloge opozicije i da iznosi netačne tvrdnje o odgovornosti opozicionih partija za kašnjenje pojedinih reformi. Kako prenose Vijesti, on je ocijenio da Vlada nije ostvarila očekivane rezultate kada je riječ o sprovođenju obaveza iz Plana rasta za Zapadni Balkan, te upozorio da veliki broj građana i dalje teško pokriva osnovne životne troškove.
Posebno je ukazao na podatke koji, prema njegovim riječima, pokazuju da većina zaposlenih u Crnoj Gori prima manje od 1.000 eura mjesečno, navodeći da se stvarna slika životnog standarda ne može sagledavati isključivo kroz prosječnu zaradu. Mugoša je kritikovao i, kako tvrdi, izostanak konkretnih mjera za ublažavanje inflacije, prenose Vijesti.
Odgovarajući na kritike, Spajić je poručio da rezultati programa „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ potvrđuju uspješnost Vladine ekonomske politike. Prema njegovim riječima, koje prenose Vijesti, prosječna zarada u Crnoj Gori porasla je sa 532 eura u 2021. godini na 1.029 eura ove godine, dok je realni rast zarada, nakon uračunate inflacije, dostigao gotovo 40 odsto.
Premijer je istakao da su i penzije značajno povećane, navodeći da su u odnosu na 2021. godinu veće za oko 90 odsto, dok je njihov realni rast iznosio 37 procenata. On smatra da podaci potvrđuju da su prihodi građana rasli brže od cijena, uprkos globalnim ekonomskim izazovima izazvanim ratom u Ukrajini, energetskom krizom i poremećajima na međunarodnom tržištu, prenose Vijesti.
Rasprava se potom proširila na evropske integracije. Spajić je optužio dio opozicije da svojim uslovljavanjima otežava sprovođenje reformi neophodnih za napredak prema Evropskoj uniji, navodeći da bi neuspjeh u usvajanju određenih ustavnih promjena mogao usporiti evropski put države. Mugoša je, s druge strane, odbacio takve tvrdnje i poručio da odgovornost za rezultate evropske agende snosi prije svega izvršna vlast, prenose Vijesti.
Tokom sjednice otvorena su i pitanja političkih odnosa na lokalnom nivou. U raspravi sa liderom DNP-a Milanom Kneževićem, Spajić je komentarisao aktuelna dešavanja u Podgorici i politička savezništva među partijama, dok je Knežević odbacio mogućnost koalicione saradnje sa političkim subjektima koji imaju drugačije ideološke stavove. Vijesti prenose da je dio rasprave bio posvećen i situaciji u Botunu, pri čemu su iznijeti različiti stavovi o odnosu Vlade prema tom području.
Premijer je govorio i o obilježavanju dvije decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore, navodeći da je za organizaciju manifestacija širom države opredijeljeno oko tri miliona eura. Kako prenose Vijesti, Spajić smatra da ta sredstva predstavljaju ulaganje u kvalitet života građana i promociju države, a ne trošak.
U nastavku sjednice poslanik Bošnjačke stranke Adel Omeragić pokrenuo je pitanje položaja dijaspore i planova Vlade za unapređenje saradnje sa iseljenicima. Spajić je tom prilikom poručio da dijaspora predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih potencijala Crne Gore, podsjećajući da je prošle godine formirano Ministarstvo dijaspore sa ciljem jačanja institucionalnih veza sa građanima koji žive u inostranstvu.
Prema njegovim riječima, u narednom periodu poseban fokus biće na sprovođenju Strategije saradnje sa dijasporom za period od 2026. do 2030. godine, unapređenju digitalnih servisa, očuvanju jezika i kulture među mladim generacijama u inostranstvu, kao i stvaranju novih mogućnosti za investicije i prenos znanja iz dijaspore u Crnu Goru, prenose Vijesti.